NAČINI STJECANJA AUTORSKOG PRAVA U POGLEDU PRAVA VLASNIŠTVA AUTORA

                                          

                                                KO JE ZAPRAVO AUTOR DIJELA

Autor djela je fizička osoba koja je stvorila određeno autorsko djelo. Autoru pripada pravo na njegovo djelo samim činom ostvarenja djela. Dakle, autor ne mora preduzimati nikakve dodatne radnje da bi mu se priznala autorska prava jer mu se autorska prava priznaju samim činom ostvarenja djela. U nekim drugim pravnim sistemima to nije dovoljno.

Autorom se smatra fizička osoba čije je ime, pesudonim, umjetnički znak ili kod  na uobičajen način označen na primjercima autorskog dijela ili pri objavi autorskog dijela dok se ne dokaže suprotno.

Ako dva ili više autora sastave svoja stvorena autorska prava radi njihovog zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava svoje pravo na autorskom djelu.

Sa druge strane, koatori djela su osobe koje su svojim radom stvorile autorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti. Sa tim u vezi, koatorima pripada zajedničko autorsko djelo. Za izmjenu, objavljivanje i korištenje njihovog koatorskog djela potreban je pristanak svih koatora.

Kod autorskih djela arhitekture, u pogledu koatorstva, do povrede moralnih autorskih prava može doći izostavljanjem navođenja jednog koatora. Tim bi činom drugi koator pripisao sebi kompletno autorstvo na djelu arhitekture iako je drugi koator također sudjelovao u izradi tog dijela.

U oba slučaja, kada je riječ o više autora istog dijela, bilo bi razborito da autori svoje međusobne odnose urede ugovorom. Tako bi arhitekti koji sudjeluju u izradi projekta, odnosno u stvaranju djela arhitekture, ugovorom međusobno utvrdili sporna pitanja, a naročito imovinske aspekte pojedinih odnosa, odnosno udio pojedinih arhitekta u koristima ostvarenim korištenjem djela. Time bi se unaprijed mogle otkloniti potencijalne nesuglasice ta da bi se izbjegli skupi i dugotrajni sudski postupci.

Na kraju, autor djela arhitekture morao bi biti Arhitekt. Odredbe o Pravima Arhitekta nalaze se posredno u Zakonu o građenju, a neposredno u Zakonu o komori arhitekata i inžinjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

                                ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNIŠTVA

Autorsko pravo je samostalno i nezavisno o pravu vlasništva i drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano. Navedeno znači da arhitekt koji je autor djela arhitekture može imati autorsko pravo na tom dijelu, npr. nekoj izvedenoj građevini, iako na toj građevini istovremeno postoji pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo jer je autorsko pravo samostalno i neovisno o drugim pravima.

Nadalje, raspolaganje tim pravima u pravnom prometu, neovisno je jedno o drugom. To znači da autor djela može samostalno raspolagati svojim pravima da time ne dira u pravo vlasništva koje istovremeno koegzistira na istoj stvari. Isto vrijedi i za obrnutu situaciju, vlasnik stvari može slobodno raspolagati svojim pravom vlasništva npr. prodati nekretninu, i time ne dira u autorska prava na nekretnini koja i dalje pripadaju autoru djela ili nekom trećem sa čime je autor raspolagao.

Prava vlasništva i druga stvarna prava na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smiju bez odobrenja autora biti izvršavana protivno autorskom pravu. To znači da vlasnik nekretnine na kojoj istovremeno postoji autorsko pravo autora djela arhitekture, ne može bez odobrenja tog autora iskorištavati nekretninu u suprotnosti sa auotorskim pravima koje garantuju odredbe Zakona o autorskim i srodnim pravima. Time je propisano ograničenje apsolutnog prava vlasništva.

Ograničenja prava vlasništva na stvari na kojoj postoji apsolutno imovinsko pravo, su za ostala autorska djela strožije propisana.

Drugo ograničenje prava vlasništva odnosi se na izmjenu i obnovu arhitektonskog djela, sa time da su različiti zahtjevi u ovisnosti o kakvim je izmjenama riječ.

Ako je arhitektonsko djelo zaštićeno kulturno dobro, autor djela nije ovlašten protiviti se izmjenama ili obnovi djela, koje se prema odluci nadležnog tijela zahtijevaju radi zaštite kulturnog dobra. Shodno tome, ako je na arhitektonskom djelu naznačeno ime autora djela, autor ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade uz njegovo ime stavi napomenu o nužnim izmjenama arhitektonskog dijela i vremenu kada je to učinjeno ili da izbriše njegovo ime. Postupanje suprotno tim odredbama, smatra se povredom moralnog prava na poštivanje djela.

Zakonom o autorskim i srodnim pravima je propisano još i pravo pristupa autorskom dijelu. To je pravo autora da pristupi izvorniku ili primjerku njegovog autorskog dijela koje se nalazi kod vlasnika djela, sa svrhom izrade primjerka ili prerade tog dijela. Na to ne obavezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik odnosno primjerak tog autorskog dijela. Praksa i teorija puno su bliže kada je riječ o zaštićenom arhitektonskom djelu. Zaštićena su kulturna dobra, i u tim se slučajevima, vjerovatno jer nisu samo u pitanju privatni interesi, autorska prava autora stvarno i poštuju.

                          NAČINI STJECANJA AUTORSKOG PRAVA

    Nekoliko je načina na koji se autorsko djelo može steći.

                                Stvaranje djela

Osnovni način stjecanja autorskog prava je stvaranjem odnosno izradom samog autorskog dijela. Dakle, osnovna zakonska odrednica podrazumijeva da ako arhitekt stvori neko od djela arhitekture, samim stvaranjem postaje autor tog dijela i uživa zaštitu autorskih prava na tom djelu.

                        Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

Za razliku od navedenog, za autora je bitno drugačija situacija ako je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. Tu je riječ o djelu stvorenom za vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca, a koje je autor stvorio izvršavajući svoje obaveze iz ugovora o radu. Odnosi u pogledu autorskog dijela stvorenog u radnim odnosima uređuju Zakon o Autorskom pravu, Ugovor o radu ili drugi akti kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca.

Naknada za stvaranje autorskog dijela  u radnom odnosu i njegovo iskorištavanje ostvaruje se primanjem plate. Ali, ako je korištenje autorskog dijela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanja dohotka odnosno dobiti ili na unaprijeđenje obavljanja djelatnosti posdlodavca, autor ima pravo na posebnu naknadu, srazmjerno doprinosu, koje je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili unaprijeđenje djelatnosti poslodavca, ako je to određeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili u drugom ugovoru sklopljenom između autora i poslodavca, a pravo na posebnu primjerenu naknadu pripada autoru neovisno od prestanka radnog odnosa za vrijeme je čijeg trajanja autorsko djelo nastalo.

Na autorska djela i predmete srodnih prava koji nastanu u radnom odnosu nakon stupanja na snagu Zakona o autorskim pravima, a na temelju novog ugovora o radu prije stupanja na snagu novog zakona primjenjuje se Zakon o autorskim i drugim srodnim pravima.

                     Stjecanje Autorskog prava na temelju ugovora

Općenito je za ugovore kojima se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava, propisano da moraju biti sklopljeni u pismenom obliku. Propisani su također i osnovni sastojci koje takav ugovor mora sadržavati, a to su djelo na koje se ugovor odnosi, način korištenja djela, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade te osobe ovlaštene za korištenje autorskog dijela. Autorsko-pravni ugovor može biti sklopljen i za djelo koje još nije stvoreno, da se njime odredi vrsta i način korištenja budućeg djela. Ništava je ona odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim budućim autorovim djelima. Autor ima pravo na primjerenu i srazmjernu naknadu za svako korištenje njegovog autorskog dijela. Primjerena i srazmjerna naknada jeste ona koja se u svakom pravnom poslu mora dati pošteno ili odrediti u trenutku zaključenja pravnog posla, sa obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog dijela, stvarnu ili potencijalnu gospodarsku vrijednost stečenog prava korištenja, uzimajući u obzir  potencijalni ili ostvareni financijski uspjeh u korištenju autorskog dijela, doprinos autora ukupnom dijelu, vrste i obim autorskog dijela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između reprezentativnih udruženja autora kao i reprezentativnih udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene i srezmjerne naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može odrediti primjerena i srazmjerna naknada, kao što su poštene tržišne prakse ili stvarno iskorištavanje djela.

 Svaki Autor ima pravo redovno, a najmanje jedanput godišnje primati ažurirane, relevantne i sveobuhvatne podatke o iskorištavanju njegovog autorskog dijela koji je predmet autorskopravnog ugovora, posebno u pogledu načina iskorištavanja, svih ostvarenih prihoda od iskorištavanja, eventualnih ugovorenih odbitaka i autorske naknade koju treba primiti.

Također je propisana supsidijarna primjena Zakona o Obligacionim odnosima,  koja se primjenjuje na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o Autorskim i Srodnim pravima.

                                  UGOVOR O NARUDŽBI

Ovaj ugovor predstavlja posebnu vrstu autorskopravnog ugovora. Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi, autor se obavezuje stvoriti autorsko djelo i primjerak tog dijela predati naručitelju. Naručitelj se obavezuje za to isplatiti ugovorenu naknadu i iskorištavati djelo u skladu sa ugovorom o narudžbi. Ugovorom se određuju obilježja naručenog dijela, rokovi njegove predaje kao i način iskorištavanja djela. Ako ugovorom o narudžbi nije drugačije određeno, smatra se da je naručitelj stekao autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja bez prostornog i vremenskog ograničenja. Isto pravilo vrijedi i ako je naručitelj fizička osoba koja naručuje djelo za privatno korištenje te naručitelj stječe isključiva autorska imovinska prava iskorištavanjem djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja. 

U ugovoru se izričito navodi šta se naručuje, odnosno na koje elemente arhitektonskog dijela se narudžba odnosi.

Ugovorom bi trebao biti određen i iznos naknade. Ako naknada nije određena ugovorom, autoru pripada primjerena i srazmjerna naknada.

Ugovorom se može detaljnije odrediti pitanje nadzora od strane naručitelja. U svakom slučaju korisno je što detalnije urediti međusobne odnose kako bi se kasnije izbjegli nesporazumi i komplikacije.

Ugovor o stvaranju autorskog djela prestaje izvršenjem djela i isplatom naknade, sporazumnim raskidom ugovora ili jednostranim raskidom od strane naručitelja u zakonom propisanim slučajevima.

                     Stjecanje autorskog prava nasljeđivanjem

Zbog nasljedivosti autorskog prava, nasljednicima autora pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru. Autorska prava nasljeđivanja regulisana su putem Zakona o nasljeđivanju. Prema ovom zakonu, nasljeđuje se nakon smrti ostavitelja, a osnov nasljeđivanja može biti zakon ili oporuka. Sa tim u vezi razlikujemo zakonske i oporučne nasljednike. Zakonski nasljednici su srodnici ostavitelja, bilo u krvnom bilo u građanskom svojstvu. Oporučni nasljednici su oni koji ostavitelj odredi oporukom. Na nasljednike se nasljeđivanjem prenose moralna i imovinska prava i to je jedina iznimka prenošenja autorskih moralnih i imovinskih prava.

               SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

Zakonom o autorskim i srodnim pravima su propisana određena sadržajna ograničenja autorskog prava na način da se propisuju slučajevi u kojima je dozvoljeno korištenje djela i od neovlaštenih osoba, kao što je npr. reproduciranje za privatno, nekomercijalno korištenje, a bez traženja posebne dozvole autora djela.

Tako je ovim Zakonom propisano da je dopušteno, unmnožavanje bez odobrenja nositelja prava i bez naknade, osim onih autorskih djela koja su trajno smještena na trgovima, ulicama, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih umnoženih primjeraka. To se ograničenje primijenjuje samo u pogledu vanjskog izgleda arhitektonskog objekta.

Također je dopušteno organizatorima javnih izložbi ili aukcija da bez odobrenja nositelja prava i bez plaćanja naknade, u svrhu promoviranja takvih događaja i u opsegu potrebnom za tu svrhu, umnožavanje, na plakatima i katalozima za te izložbe ili aukcije, i distribuiranje putem tih plakata ili kataloga, djela vizualnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog dizajna te fotografskih djela koja su izložena na javnoj izložbi  ili aukciji ili koja su namijenjena takvom izlaganju. Ali, shodno tome da bi se sve ovo realizovalo u tom slučaju potrebno je navesti autora djela.