Mladi potrošači i njihova potrošnja sa aspekta kulture življenja
Problematika
Problematika i tema kojom se nastojim baviti u ovom blogu, odnosno razlog zbog kojeg sam se opredjelio da pišem isti, jeste nepoznavanje mladih potrošača u Tuzlanskom kantonu za njihova osnovna prava kao potrošača, odnosno korisnika potrošnje roba i usluga sa aspekta osnovne kulture življenja. Kao dokaz da potrošači nisu dovoljno informisani o svojim pravima jeste to što bez obzira na poskupljenja obavezan njihov odlazak u kupovinu kao razlog prekomjerne potrošnje, iako prilikom toga nemaju dovoljno financijskih sredstava za ove potrebe. To se naročito odnosi na one mlade generacije potrošače koji su još neiskusni i nezreli i razbacuju se novcem jer žele da se ustvari dokažu svojim vršnjacima, a ustvari samo pate od tog kompleksa ekonomske i socijalne sigurnosti. Ovaj je trend posebno izražen kod mladih potrošača u dobi od 18 do 3 godina u kategoriju recimo spadam i ja, 28 godina, i smatram po mom ličnom mišljenju da su to najbolje godine kada prepoznaješ sebe i ustvari sam znaš šta ti treba za tvoje lične potrebe kupovine a šta zapravo ne treba. Problem o kojem ja pričam pogađa studente, kao i mlade nezaposlene ljude sa područja TK koji nisu dovoljno upoznati o aspektima svoje potrošnje i ne mogu uskladiti svoj kućni budžet u skladu sa svojim potrebama. Shodno tome, upravo najmlađi potrošači su ti koji bi trebali da razumiju problem prekomjerne kupovine koja se obično javlja u vrijeme praznika, rođendana ili maturskih proslava kada je neminovnost da mladi kupuju ono što im je neophodno. Dakle, mladi su ti koji najviše treba da se edukuju o svojim potrošačkim pravima i da to prenesu na one ostale starije generacije potrošača. Edukacija se najbolje može postići kroz njihovu racionalnost i povećanu svijest o prekomjernoj kupovini sa svrhom da to ne utiče na njihovo mentalno zdravlje, pa čak i ukoliko dođe do poskupljenja cijena u skorijem vremenu, te usklađivanjem njihovog kućnog budžeta i resursa u skladu sa njihovom kupovnom moći, jer na kraju krajeva sva ta usklađenost finansija i kupovina zapravo predstavljaju osnov kulture njihovog življenja.
Piše- Tarik Osmanhodžić
Mladi, nezaposlenost i online kupovina
Nezaposlenost je jedan od najvećih sa kojim se susreću mladi ljudi,to je postala svakodnevnica kako u TK tako i na području cijele Bosne i Hercegovine.Kada je čovjek nezaposlen, osjeća se bezvrijedno, nema resursa za kupovina, pada u depresiju i beznađe i jednostavno nema ni volje ni motivacije niti sredstava da sebi obezbijedi bilo kakav vid kupovine. Dakle, na taj možemo doći do zaključka da nezaposlenost može podjednako može uticati i na kupovinu i mentalno zdravlje mladih potrošača. Mlade potrošače upravo pogađa ta nezaposlenost sa obzirom da ne mogu sebi priuštiti osnovna sredstva za svoje vlastite potrebe. A zašto je to ustvari tako te da li mi možemo šta promijeniti po tom pitanju, cilj je koji stalno sebi postavljamo. Mnogi studenti ili mladi ljudi koji završe fakultete su u toku svog studiranja, a i poslije završetka fakulteta naravno ako su u potrazi za poslom, financijski ovisni o svojim roditeljima. Upravo zbog toga, oni se osjećaju manje vrijednim jer ne mogu ostvariti svoju kupovinu kao željeni cilj. Međutim, čast izuzecima,danas se mladi bore i sami da zarade na bilo koji način, te da sebi obezbijede one stvari koje žele bez da moraju biti ovisni o bilo kome drugom. Mladi se u pojedinim slučajevima okreću i online kupovini i konzumiranju digitalnih sadržaja, iako oni ne slute da postoje brojne teorije zavjere i prevare vezane za ovu kupovinu, o čemu će još kasnije dodatno biti riječi. Ovakav vid kupovine najviše obuhvata konkretno skupinu potrošača u dobi od 18 do 25 godina, naravno ne računajući one starije od ove dobne skupine, sa obzirom da su oni već zreliji i mogu da shvate značaj prevara na internetu vezanih a kupovinu kroz svoje iskustvo i zrelost, te one mlađe od 18 godine jer su oni tzv zeleni potrošači, dovoljno su nezreli, te čak štaviše ne ulaze u ovu kategoriju te čak ne znaju ni šta znači pojam potrošnja. Ovo naročito važi za djecu školske i predškolske dobi koji bi naravno uz povećani roditeljski nadzor trebali smanjiti ili barem ograničiti korištenje društvenih mreža te onih tehnologija koje bi mogle biti štetne i neshvatljive po njihov život i mentalno zdravlje.
Na području TK ne postoji tačno zabilježen statistički broj slučajeva koliko je mladih zapravo nezaposleno, tako da vam sa sigurnošću ne mogu reći te podatke. Na stanje mladih kao i na sve oblasti društvenog života kao i na potrošnju utiču upravo njihova nezaposlenost. U TK je haotična situacija po tom pitanju što naravno u vrijeme društvenih kriza i nesređene političke situacije, i nje baš nerazumljivo. Međutim, onda kada je riječ o mladima na području Bosne i Hercegovine u globalnom smislu, veoma je važno spomenuti sve okolnosti koje utiču na njihov život i odluke koje donose, njihov način života i slobodno vrijeme koje provode u različitim aktivnostima uključujući i konzumiranje digitalnog sadržaja. Današnja omladina ima nekoliko prioitetnih oblasti u životu a to su obrazovanje, zapošljavanje, socijalni status, participacija u javnom životu, kultura, sport i slobodno vrijeme. Prema svemu sudeći, na osnovu izvedenih statističkih podataka koje možemo naći i na internetu i putem medija nezaposlenost je upravo najveći problem kada su u pitanju mladi u Bosni i Hercegovini, čemu ide u prilog činjenica da je preko 60 posto mladih nezaposleno. Ekonomski status mladih je također veoma zabinjavajući jer su mladi mnogo bliže siromaštvu nego zrela dobna skupina. Svoj trenutno socio-ekonomski status većina mladih smatra prosječnim međutim istovremeno smatraju da je kvaliteta njihovog života gora od kvaliteta života starije populacije potrošača, odnosno većina mladih smatra da je kvalitet života gori od kvaliteta života njihovih roditelja kada su bili u njihovim godinama. Od navedenih potrošačkih stavki i vrijednosti za koje smatraju da su moderne i staromodne 85 posto mladih smatraju da je moderno dobro izgledati, njih 81 posto nose markiranu odjeću dok su vjernost partneru i konzumiranje opojnih sredstava najmanje navodili. Ekonomsko stanje mladih kao i njihovi brendovi su statistički podaci koji su neophodni kako bi se stvorila slika o kupovnoj moći stanovništva, ali i brendovi koji se plasiraju na BH tržište. Mladi vole da kupuju, ali se većinom odlučuju na kupovinu proizvoda koje nisu vidjeli uživo. Oni pretežno imaju aspiracije prema višim slojevima društva, kao i prefinjenim stvarima poput brendirane odjeće i dobrog izgleda.
Slobodno vrijeme i aktivizam mladih potrošača
Nakon što je rečeno koliko je prisutno mladih nezaposlenih u ovom društvu, sljedeći korak sa kojim vas želim upoznati u mom blogu jeste vezan za analizu potrošnje kod mladih ljudi.Načini na koji mladi provode svoje slobodno vrijeme uslovljeno je sa nekoliko različitih faktora, kaš što su njihove svakodnevne obaveze poput obrazovanja, zaposlenja i slično, kao i sa dostupnosti različitih aktivnosti. Rezultati ankete provedene u Studiji o mladima u Bosni i Hercegovini pružaju uvid u interesovanja i aktivnosti mladih ljudi koji su bitni za cilj koji oni žele postići svojom kupovinom. Sa tim u vezi mogu konstatovati da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini uživaju u svojoj kupovini što nam govori medijski podatak da 39 posto njih navodi da idu u kupovinu barem jednom sedmično,a polovina njih navodi da ne kupuju ništa online. Onda kada analiziramo kupovne navike bh potrošača treba imati u vidu činjenicu da kako možemo da saznamo putem interneta i lokalnih TV stanica 40 posto ispitanika brine siromaštvo u društvu. Sa tom informacijom dobijamo uvid da ekonomsko pitanje veoma bitno utiče na život mladih kao i na njihove kupovne odluke. Tome u prilog idu sljedeće informacije koje sam saznao putem istraživanja Studije o mladima u Bosni i Hercegovini iz 2014/2015 godine gdje se navodi sljedeće
- Mladi potrošači su danas moderni kada je riječ o korištenju računara i virtuelnih medija, ali su i površni jer značajan postotak njih svoje slobodno vrijeme provodi u kupovini, kafićima i slično. Mladi u Bosni i Hercegovini su ujedno i porodično orijentisani sa obzirom da žive sa svojim roditeljima i financijski zavise od njih. Neki od njih nisu ni društveno angažovani sa obzirom da se u slobodno vrijeme ne odlučuju baviti volonterskim radom, kao ni posjetama Centrima za mlade. Kako gotovo polovina njih slobodno vrijeme provodi ne radeći ništa, a 39 posto vole markiranu i skupu odjeću i 85 posto njih vode računa o prehrani, dalo bi se zaključiti da se upravo uklapaju u tu kategoriju modernih potrošača. Ankete pokazuju da 85,4 posto ispitanika često koriste društvene mreže online, a tek 2,8 posto tvrde da ih nikad ne koriste. Facebook, Instagram, Viber i TIK TOK su svakako najznačajnije društvene mreže korištene kod mladih, dok što je svakako zanimljiv podatak SNAPCHAT i online portali mladih vezani za njihovu kupovinu putem interneta nisu široko rasprostranjeni, što je svakako olakšavajuća okolnost ako je riječ o INTERNET PREVARAMA, mladi potrošači su zaštićeni u tom smislu.
Istraživanja o slobodnom vremenu i aktivnostima mladih u BIH
Slobodno vrijeme i način života mladih osoba kao i sklonosti rizičnim ponašanjima istraženi su nizom varijabli i setom od 17 pitanja koji istražuju modele ponašanja mladih ali i njihove stavove. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da 83,5 posto mladih koriste internet često, dok ih se 2, 7 posto ne služi internetom.94,2 posto mladih ima stalni pristup internetu, dok 5,8 posto njih uopće nema pristup internetu. Također, 81,1 posto mladih često provodi vrijeme slušajući muziku, a 63 posto njih često gleda televiziju. Kada je riječ o količini vremena koji mladi provode u interakciji sa informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, njih 21,1 posto se koristi internetom od 1 do 2 sata dnevno dok se njih 10,2 posto koristi internetom više od šest sati dnevno. Prosjek korištenja interneta među omladinom je 3,8 sati. Internet mladima služi ne samo za dobivanje informacija putem Facebooka i ostalih društvenih mreža kao što su Google, Linkelin i slično, nego ujedno služi i za podložnost online kupovini koju mladi stalno praktikuju, iako naravno trebaju biti na oprezu sa obzirom da ta kupovina može biti kobna za njih. 29,9 posto mladih koristi se internetom upravo u te svrhe, dok njih 13,1 posto na internetu traži informacije u vezi sa školom, odnosno informacije koje su im zanimljive, a 26,6 posto mladih se informira putem interneta, odnosno traži informacije. Iako je 63 posto mladih navelo je da u slobodno vrijeme čita novine i knjige što spada u korištenje medija u gradskim sredinama. Ovi podaci daju osnovu za zaključak da je korištenje medija jedan od najzastupljenijih načina upražnjavanja slobodnog vremena među mladima u TK. Dakle, kako je več rečeno stavovi mladih i njihov način ponašanja ukazuju na potrebe na koji način zapravo mladi razumiju potrošački svijet i ponašaju se u njemu. Shodno tome, zanimljiv je podatak da je više od polovine mladih u trendu kupovati i nositi markiranu odjeću, što ustvari pokazuje izloženost mladih pritisku da šalju dobru poruku prema vani, odnosno da imaju određenu imidž i stil koji vole nositi, što pokazuje činjenicu da je dobar izgled na listi popularnog. U ovom kontekstu treba napomenuti da je 49 posto mladih zadovoljno svojim izgledom, a njih 36 posto da je izuetno zadovoljno. Sa druge strane, tek 1,3 posto mladih je nezadovoljno izgledom, a njih ,5 posto je izuzetno nezadovoljno. Na ovom mjestu može se konstatovati da mladi u BIH nemaju frustraciju svojim izgledom iako im je izgled izuzetno važan. Zanimljiv je podatak i kako mladi smatraju da je zdrav život popularan te vladaju tim principima. 77 posto mladih smatraju da je zdrava ishrana IN kao i bavljenje sportom. 44 posto mladih ima stav da je alkohol neprihvatljiv, a 44 posto njih kažu da ne piju alkohol nikada. Isto tako, 33 posto mladih smatra da je alkohol neprihvatljiv, a 13 posto mladih smatra da je alkohol potreban da bi se pripadalo određenom društvu. Također, 21 posto mladih konzumira duhan svaki dan, a 6,6 posto mladih konzumira duhan povremeno. Svakodnevna potrošnja duhana češća je među mladim muškarcima, dok su mlade žene povremeni konzumenti duhana, 39,5 posto mladih koji konzumiraju duhan su stariji od 20 godina, a 3 posto mladih koji konzumiraju duhan su u dobi od 18 do 22 godine. Svi ovi stavovi mladih o potrošnji, kao i stav o popularnosti dobrog izgleda i brendirane odjeće ukazuju na potrebu mladih potrošača da budu prihvaćeni na oosnovu spoljnih manifestnih oblika ponašanja. Psihološke odrednice mladih potrošača su upravo spol i dob, dakle sve što mladi muškarci konzumiraju ne konzumiraju isključivo mlade žene i obrnuto.
Potrošnja mladih potrošača sa aspekta konzumerizma
Konzumerizam se u teoriji i praksi opisuje kao pojam prema kojem sreća nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara ili usluga. Odnosi se na pretjeranu težnju za kupovinom i posjedovanjem stvari. Oni koji su najviše pogođeni konzumerizmom jesu mladi ljudi u dobi od 18 do 25 godina, jer su oni ti koji najviše troše, prate svjetski poznate brendove, ali nemaju dovoljno luksuznih sredstava za svoje potreba jer su upali u krizu nezaposlenosti. Ovo se sve svodi na to da se mladi ljudi u iznimnim slučajevima vole isticati određenu robnu marku da je to trend, jer ustvari žele biti u istom rangu sa onim vršnjacima koji su boljoj financijskoj situaciji od njih, iako na kraju krajeva nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi to sebi priuštili. To se najviše dešava iz razloga što mladi ljudi u takvoj poziciji najviše pate od ekonomske nesigurnosti i financijske vezanosti za svoje roditelje. Konzumerizam kod mladih pogađa sve aspekte društvenog života, uključujući i ekonomsku i političku situaciju, i nemogućnost uspona konzumerizma vezuje se upravo za nezaposlenost i posebno dolazi do izražaja kod navedene dobne skupine. Prema mišljenju Azre Halilović koja je Bachelor Socijalnog rada i ujedno Stručni Saradnik u Udruženju Narco-Ne koji se bavi prevencijom mladih koji su ovisni o potrošnji alkohola i psihoaktivnih supstanci, mladi danas sve više potpadaju pod uticaj konzumerizma da bi bili u trendu sa svojim vršnjacima i postaju sve više ovisni o tome.
- Mladi imaju potrebu da pripadaju određenoj grupi, solidarišu se sa svojim vršnjacima, pa se samim time veoma često prilagođavaju nametnutim društvenim normama. Osjećaju pritisak da budu u trendu, a to im dodatno nameću mediji kroz marketinške kampanje. Isto tako društvene mreže dovode do osjećaja manje vrijednosti, odnosno stalne potrebe za prilagođavanjem, mladi imaju potrebu da kopiraju druge, pogotovo ako tu dodamo praćenje raznih influensera, mladi ljudi obično prate njihove trendove. Mediji obično promovišu konzumerizam kome su podložni djeca i mladi te osobe u određenim kriznim razdobljima,navodi Azra Halilović.
Gordana Bulić, predsjednice udruženja Klub potrošača Tuzlanskog Kantona smatra da su upravo roditelji ti koji treba da povedu posebnu pažnju o djeci kada je riječ o nepotrebnoj potrošnji.
- Konzumerizam je multietnički fenomen kod mladih ljudi, te shodno tome oni se uče potrošnji od malih nogu i treba da budu odgajani u tom duhu. Doba sticanja zrelosti kod potrošača jeste upravo razdoblje od 18 do 25 godina, mladi poslije 18 godina postaju samostalni u svojim koracima, tada oni sami realiziraju svoje statusne oznake, šta treba da jedu, šta piju, šta da kupuju za osnovne životne potrebe, koju odjeću i obuću trebaju da nose, može se reći da je to početak nekog konzumeističkog svijeta jer mladi odmah stvaraju svoje sopstevenu sliku i i prikaz šta je to dobro a šta loše za njih. Roditelji zbog neke racionalnosti žele da mladima pruže zadovoljstvo i udovolje u zadovoljenju njihovih potreba i navika,navodi Gordana Bulić, te još dodatno napominje
-Danas je kod mladih muškaraca izražena kupovina laptopa, mobilnih uređaja, patika za izlaske i sportske aktivnosti, dok je kod mladih djevojaka trend u kupovini laptopa, garderobe, kozmetike, lakova za kosu i slično. Sami proizvodi koji kupuju na njih ne utiču negativno ako se gleda sa perspektive nečega što je neophodno za život i kupovinu i ako se koriste u pozitivne svrhe, ali sa druge strane ako se koriste sa perspektive nekog statusa ili prestiža ondaitekako mogu uticati na druge ljude, između ostalog i na roditelje i na širu okolinu,zaključila je Gordana Bulić.
Mladi potrošači na području društvenih mreža i digitalnih tehnologija
Mladi ljudi su izuzetno važna skupina konzumenata društvenih mreža. Oni predstavljaju većinski dio populacije potrošača koja koristi internet, digitalnu sferu i društvene mreže. Mladi potrošači su zapravo oni koji ostaju u trendovima i prate razvoj tehnologije mnogo bolje nego druge populacije. Analogno tome, veliki broj brendova marketiniški kazano, primarno tretira mlade kao ciljnu skupinu. Ne samo da su mladi ciljna skupina, nego su i najveći dio publike i potrošača. Veoma je važno razumjeti potrebe mladih ljudi i njihove preferencije. Njihov značaj je višestruk, te obuhvata interese brendova i kompanija koje bi mogle kreirati uspješne marketing strategije i pospješiti prodaju. Mladi danas imaju veliku ovisnost o informacijsko- komunikacijskog tehnologijama, sa obzirom da su upravo mladi potrošači ovisni o korištenju interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona i to ostavlja posljedice na njihovo emocionalno, kognitivno i socijalno funkcioniranje. Zbog sve intenzivnije upotrebe interneta, društvenih mreža i mobilnih telefona, nije rijetko nastajanje ovisnosti kod djece kao potrošača ovih modernih tehnologija, kao i njihovo gubljenje vremena kada su u pitanju informacione tehnologije koje ipak nekad može donijeti i korist ako je to potrebno za školu, fakultet, volonterske aktivnosti i ostalo. Prema iskustvima koje se mogu izvesti iz rezultata istraživanja Studije o Mladima u Bosni i Hercegovini iz 2015 godine koja je pokazala da mladi u razdoblju od 15 do 29 godina, koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije, odnosno internet od 3 do 8 sati dnevno. Četiri godine kasnije Studija o Mladima iz 2019 godine pokazala je da je čak 70 posto mladih u BIH konektovano više manje sve vrijeme. Također i druga istraživanja koja su se bavila utjecajem informacijsko-komunikacijskih ili digitalnih tehnologija govore o sve većoj zastupljenosti mladih na društvenim mrežama. Rezultati istraživanja iz 2016 godine provedonog među mladima u dobi od 15 do 25 godina dominantno koriste internet, preciznije Facebook da bi se informirali o bilo kojoj temi. Jedna od najzastupljenijih aktivnosti koji danas svi mladi praktikuju jeste surfanje po društvenim mrežama. Ovisnost o društvenim mrežama postala je sve aktuelnija među omladinom zbog enormnog povećanja broja konzumenata društvenih mreža i vremena koji mladi nad njima provode. Najznačajnije društvene mreže koji mladi koriste su upravo Facebook i Instagram. Od 310 ispitanih 99 posto mladih koristi internet svakodnevno. Ono što može biti zabrinjavajuće, jeste da je prema procjeni 20 posto mladih online,38 posto njih je online u toku jednog dana više od pet sati, a 10,3 posto njih su online između jednog i tri sata. Najmanji je procenat onih koji u toku dana provedu samo jedan sat na internetu. Njih 17,5 posto kazalo je da se ponekad osjeća preokupirano intenetom kada nisu online. Podaci zapravo ukazuju na to da skoro 15 posto mladih ponekad odlučuje radije provesti vrijeme online nego izaći sa svojim prijateljima. Čak štaviše, podatak da 26 posto mladih ponekad uznemirujuće misli u životu blokira umirujućim mislima na internetu govori i to da je internet postao važan dio svakodnevnice mladih. Nije iznenađujući podatak da se 22 posto njih plaši da bi život bez interneta mogao biti dosadan, prazan i nesretan.
Internet kao posebna opasnost za djecu
Djeca su najmlađi učesnici u potrošačkom društvu, pa i naivniji, stoga ih treba zaštiti od štetnog uticaja od interneta kao i prevara putem interneta. Stoga bi posebno trebalo obratiti pažnju na djecu školskog i pedškolskog uzrasta koji u posljednje vrijeme najviše vremena provode na intenetu i to je rezultiralo pojavom ovisnosti o internetu. Pored djece i studenti zbog interneta padaju u depresiju, slabije uče i skloni su suicidu. Stoga je u posljednjih pet godina nekoliko studenata izvršilo samoubistvo zbog interneta. Prevare na internetu najviše se dešavaju iz raloga što mladi ljudi daju previše informacija o sebi, svojoj privatnosti i to razmijenjuju sa nepoznatim ljudima. Zabrinjava podatak i da korisnici interneta nepoznatim ljudima povjeravaju veoma privatne stvari, poput tačnog odlaska na odmor. Stoga se korisnici upozoravaju da ne dijele svoju intimu sa drugim ljudima upravo i sigurnosnih razloga. Društvene mreže se koriste i za promoviranja nasilja. Čak učenici osnovnih i srednjih škola zakazuje tuče putem Facebooka. Samim time učestala je pojava cyber bulynga i promovisanja nasilja na internetu. Zbog toga su mnoge države uvele mjeru o zabrani nasilničkog ponašanja i prijetnju putem interneta. Ova mjera je razumljiva sa obzirom da se putem interneta često dešava zlostavljanje, uznemiravanje, ponižavanje druge osobe, širenje laži putem interneta i slično. CyberByling ima različite forme i komunikacijske alate e mail, siteove i mobilne telefone. U zemljama sa većim brojem internet korisnika cyber bulynig je poprimio oblik epidemije. Prema službenim statistikama, polovine američkih tinejđera su žrtve cyber bulyinga. Istraživanja su pokazala da 81 posto djece potrošača smatra da je Cyber Bulying zabavan. Na kraju krajeva možemo zaključiti i nema sumnje da je internet opasan medij. Upravo zbog toga, zakonska regulativa je neophodna radi spriječavanja nasilja u društvu i borbe sa cyber kriminalom. Shodno tome, internet se ne bi smio koistiti u kriminalne svrhe, jer bi to automatski predstavljalo povredu prava mladih potrošača. Ali, ipak treba naglasiti da neprimjereni sadžaji nemaju nikakve veze sa slobodom interneta.Sloboda interneta ne podrazumijeva podržavanje kriminalnih djela radi unaprijeđenja demokratije. Najlakša meta na internetu su djeca, stoga je potrebno zaštiti djecu ne samo od cyberbylinga nego i od kompletnog cyber kriminala, samim time djecu kao potrošače je potrebno učiti da imaju svijest o tome da internet ne donosi štetu, samo korist.
Online kupovina kod mladih potrošača- Prednosti i nedostaci
Online kupovina u posljednje vrijeme je sveučestaliji odabir potrošača prilikom procesa kupovine. Poseban segment čine mladi potrošači, koji predstavljaju jedan od najčešćih korisnika interneta, zbog čega je potrebno razumjeti njihovo kupovno ponašanje. Mladi su ti koji su ustvari najviše podložni kupovini stvari putem interneta. Elektronička kupovina postala je trend i sve više je u porastu, a kupovina putem Internet kanala sve je popularniji element kupovine. Ova trgovina pruža mnoge prednosti kako preduzećima tako i potrošačima, posebno u području oglašavanja, maloprodaji, i u pogledu mogućnosti direktnog marketinga. Kako bi proširili svoje poslovanje, sve više maloprodavača nudi svoje proizvode i usluge putem interneta, i kombinuje klasični oblik prodaje u prodavnici sa e-trgovinom. Jedan od važnih čimbenika koji ograničava brži rast interneta jesu upravo stavovi mladih potrošača o etičnosti maloprodaje putem interneta. Etičnost u poslovanju putem interneta uključuje brojne transakcije kao što su recimo privatnost, nepoštene e mail poruke i sigurnost transakcije. Etično poslovanje preduzeća utiče na kupovnpo ponašanje potrošača, dok se neetično poslovanje preduzeća može negativno odraziti na konačnu kupovinu potrošača i lojalnost maloprodavaču. Postavlja se pitanje koji su čimbenici etičnosti važni za povećanje online prodaje i kako je moguće povećati online prodaju. To su pitanja koja su značajna i za maloprodavače kao i za nacionalnu politiku elektroničke trgovine.
Stavovi mladih potrošača o kupovini putem interneta
Mladi potrošači imaju jasno razrađene stavove i mišljenja o kupovini putem interneta. Upravo najvećim dijelom danas putem interneta kupuju oni mladi potrošači od 18 do 25 godina. Prema istraživanjima jednih studija iz 2011 godine, mladi potrošači su ispitani o upotrebi interneta na dnevnoj bazi. Što se tiče njihovih motiva upotrebe interneta najčešći su odgovori bili sadržaj, prilagodba, udobnost, društvo, izbor i sniženi troškovi, kao i sveprisutnost, pronalaženje jedinstvenih proizvoda, dostupnost i elektronička socijalizacija. Većina potrošača koja je bila obuhvaćena tim istraživanjem izjavila je kako koristi online kupovinu, uglavnom za ulaznice, kino, društvene događajem, zatim za kupovinu odjeće, obuće i modnih dodataka, za hranu, piće i ostalo. Iz svega navedenog možemo zaključiti da sve više mladih potrošača koristi internet za Online kupovinu. Postavlja se pitanje kako se oni zapravo trebaju ponašati u pogledu te kupovine.
Ponašanje mladih na području internet kupovine
Nijedna generacija u tolikoj mjeri nije definirana tehnologijom kao mlada generacija. Naime, današnja mladež najviše koristi internet bilo za školu, za fakultet i na kraju za kupovinu nekih stvari putem interneta, međutim oni nisu u većoj mjeri upoznati sa vremenima bez većeg pristupa internetu i mobilnim uređajima. Slijedom toga, oni imaju velika očekivanja u pogledu uloge koje moderna tehnologija može imati u različitim aspektima života, pa tako i u životu potrošača. Ne postoji općeprihvaćen raspon godina onih mlađih potrošača, ali po svemu sudeći riječ je o generaciji rođenoj između 1995 i 2010 godine. Sa obzirom na to da se očekuje da će ova generacija vitalna gospodarska snaga u narednim godinama, te je važna za marketinške stručnjake. Prema istraživanjima iz februara i marta prošle godine kojima je obuhvaćeno 270 mladih potrošača obavljaju kupovinu putem interneta i to planiraju nastaviti i u budućnosti. Prilikom toga su veoma vješti sa tehnologijom i svjesni opasmosti koje prijete u pogledu sigurnosti plaćanja putem kreditnih kartica. Proizvodi i usluge koje pripadnici ove generacije kupuju jesu odjeća, obuća i modni nakit te pretplate za streaming platfome. Omiljeni oblik plaćanja proizvoda prilikom kupovine putem interneta među ovom generacijom jesu kartično plaćanje i plaćanje gotovinom prilikom preuzimanja. Ipak, internet ima brojne prednosti i opasnosti prilikom kupovine.
Prednosti i opasnosti kupovine putem interneta
Kupovina putem interneta, ali je postala trend u doba pandemije kada su ljudi odlučili da se okrenu beskontaktnoj kupovini. Mladi su mnogo više uključeni u ovaj trend i sve željene proizvode, zbog nedostatka vremena ili volje da kupuju po prodavnicama, traže upravo putem interneta u svom gradu ili drugom gradu u državi ili regiji. Internet kupovina je postala sve rasprostranjenija na našim prostorima a pored uštede vremena jedan od glavnih razloga zbog kojeg se ljudi odlučuju za internet trgovinu su niže cijene, dok to obično znači niže troškove za prodavače odnosno poslodavce. Ono što je zanimljivo jeste da je upravo Bh tržište ispred nekih razvijenijih tržišta po broju, iako je kupovna moć mnogo manja u odnosu na njihovu. Ovakve novine najlakše prihvataju mladi, iako se i stariji potrošači uključuju u ovu vrstu kupovine. Što se tiče sigurnosti kupovine na internetu, eksperti u ovoj oblasti kažu da to sve zavisi od mlade osobe i njihove sposobnosti gdje se kupuje, odnosno od koga, šta i na koji način. Dvadesetpetogodišnja djevojka iz Bijeljine iznijela je pozitivno iskustvo vezano za ovaj način kupovine, sa obzirom da kako i sama kaže kupuje od provjerenih prodavnica koje pružaju ovu mogućnost. Jedan od njenih glavnih razloga kupovine online je upravo niža cijena proizvoda. Kako ona sama navodi
- Povremeno kupujem na internetu, odnosno online jer je dosta lakše kada ne moram da hodam po radnjama, tražim i probam. Gledam da to budu provjerene internet kupovine gdje sam već kupovala, znam svoj broj, veličinu, i onda gdje mogu da izaberem. Kada naručim više artikala, poštarina je ili besplatna, a postoje i one radnje gdje je kod njih skuplje, a ukoliko se naručuje online putem jeftinije je. Recimo, primjera radi, dva artikla dobijete mnogo jeftinije, nego kada bi jedan dobili u radnji. Internet kupovina mi je dostupna, začas uđemo preko telefona ili laptopa, pogledamo šta nam se dopada, ili ciljamo određeni artikal kada će biti snižen i u tom određenom vremenu ga kupujemo. Nisam 100 posto za internet kupovinu,dešavalo mi se da promašim veličinu i da dođe kontra materijal, ali ga u suštini kupujem i putem interneta i u radnjama.
Sa druge strane, jedna njezina sugrađanka nije ljubitelj ove kupovine, jer se više puta opekla u proizvod koji nije dobila. Prema njezinom iskustvu
- Kada je riječ o kupovini na internetu, nisam baš zagovornik toga, sa obzirom da imam nekoliko loših iskustava. Dešavalo mi se da naručim jednu stvar, a dođe nešto da drugo ili da naručim iz neke daleke zemlje, ili da ne stigne uopšte. U tom slučaju nemate kome da se obratite, novac ste dali, platili ste karticom a bez proizvoda ste ostali.
U svakom slučaju preporuke eksperta slobodno obavljaju internet kupovine onda kada im je to bolja opcija u kupovini i financijski i praktično, ali da prvenstveno provjere od koga naručuju proizvode i da se potrude da to plaćaju direktno preuzimanjem kada su u mogućnosti.
Djeca kao sudionici u potrošačkom društvu
Djeca osnovnoškolske i predškolske dobi također su aktivni sudionici u potrošačkom društvu. Posebno se može raći da su potrošnji sklona djeca uzrasta između 10 i 15 godina sa obzirom da su oni već zreliji i mogu shvatiti trendove i osnovne sklonosti prilikom svaku kupovinu, kao i značaj novca kao platežnog sredstva. Shodno tome, djeca se mogu svrstati u bitan segment potrošačke populacije. Za ovo naročito važnu ulogu imaju njihovi roditelji koji su svojim potrošačkim ponašanjem na djecu prenosili svoje kupovne navike te ponašanja koja su u skladu sa njihovim potrošačkim potrebama. Djeca danas značajno utiču na potrošnju u njihovoj porodici, a veoma često se pojavljuju i kao samostalni potrošači. U savremenom društvu djeca kao potrošači važni su iz više razloga
- Imaju veću kupovnu moć
- Utiču na potrošnju u porodici
- Važan im je imidž proizvoda i brendovi
- Postavljaju trendove koje slijede vršnjaci, ali i odrasli
- Intenzivno konzumiraju pojedine medijske sadržaje
- Stavovi formirani u ovoj dobi utiču na njihove stavove i potrošačke navike u odrasloj dobi
Prema podacima Ipsosovog istraživanja iz 2015 godine, većina djece u dobi od 7 do 14 godina barem ponekad ide sa roditeljima ili odraslim osobama u kupovinu. Samo njih 2 posto navodi da nikada ne kupuje ništa u društvu odraslih. Tokom kupovine sa odraslima djeca često traže da im se nešto kupi. Najtraženiji proizzvodi koji oni traže su čokolada, grickalice, sokovi, igračke i slično. Na sličan način se djeca ponašaju kada su sama u trgovini. Što se tiče stvari gdje djeca samostalno kupuju može se eći da su tu u pitanju društvene mreže i savremene nove tehnologije. Kada je riječ o tehnologiji na nju troše relativno malo, odnosno 7 posto svog budžeta. Najviše kupuju na Amazonu i E bayu. Od tehnoloških stvari tinejđeri u rasponu od 14 do 18 godina najviše kupuju I phone, Apple Watch i igrice.
Prilagođavanje tržišta kupovnim navikama djece
Navedeno istraživanje iz 2015 godine je također pokazalo kako djeca potrošači koriste vlastite asocijacije vezane za marku i svijest kao podlogu za traženje informacija o proizvodu ili marki na internetu. Na temelju informacija koje tinejđeri pronađu na internetu formiraju svoje znanje o proizvodu te o kognitivnoj strukturi i daljnjem građenju povjerenja u internet stranicu te na temelju navedenog formiraju svoje znanje o proizvodu i kognitivnoj strukturi i daljnjem građenju povjerenje u internet stranicu te na temelju navedenog formiraju svoju namjeru o kupovini proizvoda na internet stranici ili postanu član neke internet stranice. Tehnologija ima najveći uticaj na promjenu maloprodajnog okruženja i na mlađe kupce. Pristup informacija o online trgovinama i proizvodima dolaze sa blogova, foruma i zabavnih stranica te se mišljenja o proizvodu formiraju u raspravama. Osim toga mogućnost usporedbe trgovačkih usluga promijenila je načine distribucije informacija djeci korisnicima. Izravni kontakt sa osobljem trgovine je ograničen i odvija se kada je većina informacija već prikupljena ili je pristup informacijama ograničen.
Utjecaj tehnologije na djecu
Iz godine u godinu raste korištenje i utjecaj tehnologije na djecu. Savremena djeca su sve bolje umrežena u modernim tehnologijama. Interesi djevojčica i dječaka kao potrošača nisu u potpunosti jednaki. Iako su i djevojčice i dječaci ovisni o računarima, internetu, televiziji i igricama, razlika među njima još uvijek postoji. Djeca su podijeljena u različite skupine u zavisnosti kako provode slobodno vrijeme, odnosno čime se najviše bave kada nisu u školi ili kada ne ispunjavaju školske obaveze. Svaka od tih skupina djeca ima specifične potrošačke odluke bilo da se radi o izboru slatkiša ili o darovima koje žele dobiti za rođendan, i sa tim u vezi može se reći da je na ovom području je i najveća razlika u odnosu na prethodne generacije djece. Čak 55 posto djece se nalazi u skupinama koje prednosti daju aktivnostima koje su vezane uz kompjuter i televiziju. Samostalno upravljaju svojim đeparcem i utiču na odluke o kupovini svojih roditelja, te su povezivaniji i više informirani u svijetu oko sebe. Prema istraživanjima Ipsosa navodi se da djeca nisu nevini potrošački subjekti. Također, marketiniškim stručnjacima poznata je skupina Tweensa, odnosno djece u dobi od 8 do 14 godina sa razvijenim potrošačkim navikama.
Utjecaj oglašavanja na djecu
Oglašivači nerijetko planiraju one oglase koji privlače pažnju djece te kod njih izazivaju potrebu za kupovinom određenog proizvoda ili usluge. Marketinški trikovi veoma često nastoje djelovati na ovu ciljnu skupinu te preko njih doći do odraslih i njihove potrošnje. Oglasi nerijetko služu za ponudu onih životnih stilova koje ljudi kupuju proizvodima. Riječ je o onom području gdje je zloupotreba djece. Oglasi na kraju predstavljaju stvarnost koja je pogubna za djecu jer im se nameće konzumerizam kao stil života. Mada je to postalo zakonom zabranjeno, oglašivači se obraćaju upravo djeci, jer na njihove nagone upravo i ciljano idu trgovci. Osim navedenog, nerijetko se dešava i to da se djeca iskorištavaju u oglasima da bi kod odraslih probudili emocionalne osjećaje. Ovo se dešava iz razloga, što upravo zahvaljući roditeljima, dječija populacija raspolaže znatnom velikom količinom novca, i oni ne štede taj novac nego ga troše na razne načine. Dokazano je da djeca imaju veliki utjecaj na svoje roditelje prilikom kupovine. Najmlađi obično biraju grickalice i pića, ali sa godinama raste i njihov utjecaj pa se ubrzo odlučuju i za zahtijevnije stvari i to na osnovu onoga što je prezentirano u medijima. Činjenica da djeca ne razlikuju sadržaj oglasa od ostalog programa u medijima i na opće mišljenje da su oglasi oni koji potiču kupovinu, ali i stav o vrijednostima na temelju onoga što se ima. Sa obzirom da djeca teško mogu razumjeti pozadinu svjesnog i namjernog oglašavanja na njihovu želju, potrebno je mijenjati atmosferu u društvu i reagirati na propagandne i oglasne radnje koje su usmjerene prema najmlađima i to ne samo radi njih samih nego i radi podizanja profita i veće prodaje u određenim kompanijama.
Uloga roditelja u potrošačkim navikama djece
Užurban životni ritam i zaokupiranost poslovnim obavezama često tjeraju roditelje da djecu prepuštaju medijima. Djeca čak pokazuju i stanovitu rezervisanost prema oglasnim porukama. Ako oglas i potakne djecu na kupovinu nekog proizvoda novim proizvodom, to ne znači da je činjenica sama po sebi dosljedan razlog da se proizvod kupi. Proizvod koji ne ispuni očekivanja djece, neće biti kupljen drugi put, bez obzira na intenzitet oglašavanja. Djeca veoma često oponašaju svoje roditelje, kada je riječ o potrošnji, nego što im je privlačno tržište oglašavanja. Oni se odgajaju u duhu porodice i tu najviše spoznaju o sistemima vrijednosti i vrijednosnim kriterijima. Ako je porodica potrošački usmjerena i mjeri svoj status količinom dobara koje posjeduje, dijete će se također orijentirati na nove proizvode poznatih robnih marki. Prilikom toga, veoma je važan nadzor djece mlađe dobi, onda kada se tek upoznaju sa pojmovima potrošnje, a osim toga i sa ponudom masovnih medija. Bez masovnih medija se ne može zamisliti ni savremeni život. Oni su sastavni dio svakodnevnice kako djece, tako i odraslih, kao što ne mogu ni odrasli, tako ni djeca ne mogu izbjeći uticaj medija. Mediji unose određeni svjetonazor kod djece koji se ne mora prihvatiti, ali se ne može u potpunosti odbaciti. Stoga se od roditelja očekuje da djecu usmjeravaju u razumijevanju oglasnih poruka, a ne da im u potpunosti zabranjuju. Dakle, zaključno tome, roditelji treba da imaju veliku ulogu u potrošnji njihove djece i da ih itekako podržavaju u tome, jer na kraju kraju oni su ti koji ih uče kupovati i štedjeti još od malih nogu.
REZIME
Mlada generacija ljudi je najučestalija kategorija potrošača. Ovi mladi ljudi zapravo cijene da to da imaju siguran posao, prihode te da su financijski nezavisni od svojih roditelja da bi se mogli odlučiti na samostalnu kupovinu i potrošnju. Mladi ljudi u dobi od 18 do 29 godina mogu se definirati kao potrošačka skupina koja nije pod utjecajem marketinga i klasične prodaje za razliku od one generacije u dobi od 11 do 18 godina koji su još uvijek nezreli i ne mogu shvatiti smisao potrošnje. Pripadnici ove generacije potrošača imaju veoma precizan način dobivanja informacija te nedvojbeno imaju drugačiji pogled na kupovinu i potrošnju od prethodnih generacija. Troše više na održive proizvode, stoga da bi se ispunili zahtjevi njihove generacije moraju jasno naznačiti kako želeda funkcioniraju za bolju i održivu budućnost. Nadalje rečeno, ova generacija koristi društvene medije za traženje inspiracije, istraživanje proizvoda i povezivanje sa svojim omiljenim robnim markama, a influenceri uveliko utiču na odluke o kupovini. Mladi potrošači su većinom podložni e-trgovini, odnosno kupovini putem interneta, e trgovina se danas mnogo razvila i ima svoje prednosti ali i svoje nedostatke jer su mnogi potrošači skloni prevarama koje može prouzrokovati ovaj vid kupovine pa bi sa tim u vezi trebali da budu stalno na oprezu. Međutim, neovisno o svim nedostacima internet trgovina ima i prednosti kojim nastoji privući pažnju potrošača. Pored toga i tehnologija se kontinuirano i neprestano razvija tako da je moguće u bliskoj budućnosti svjedočiti prevenciji prije svega tehnoloških nedostataka. Marke i trgovci morali bi pronaći adekvatnu mješavinu interakcije unutar fizičke i internetske prodavnice kako bi zadovoljili zahtjeve pripadnika mlade generacije potrošača. Maloprodaja se u tom smislu mora prilagoditi kako bi se povećala kupovna moć potrošača. Na kraju krajeva ova jedinstvena skupina potrošača zahtijevati će sve od recenzija proizvod pa sve do društvenog aktivizma. Prema brojnim provedenim istraživanjima pripadnici mlade generacije često kupuju putem interneta pri čemu se u najvećoj mjeri informiraju na web stranicama proizvođača, putem porodice i prijatelja, na web stranicama sa recenzijama, te putem društvenih mreža i influencera. Ova generacija svjesna je važnosti kvalitete proizvoda, ali je i cjenovno osjetljiva što se može opravdati činjenicom da većina pripadnika ove generacije još nije stupilo u radni odnos ili su sudionici novog tržišta. Najveći broj pripadnika ove generacije na internetu od proizvoda kupuje odjeću, obuću, kozmetiku i farmaceutske proizvode te sportsku odjeću i opremu, a od usluga pretplate platforme, putne karte, mobilne usluge te aplikacije za mobilne telefone i tablete. Omiljeni oblici plaćanje proizvoda i usluga pri kupovini putem interneta su kartično plaćanje i plaćanje gotovinom prilikom preuzimanja. Istovremeno, davanje podataka o bankovnoj kartici smatra se glavnom preprekom kupovine putem interneta među pripadnicima mlade generacije potrošača. Ispitanici se u najvećoj mjeri slažu sa tim da su voljni kupovati na svojim omiljenim internetskim stranicama te da će u budućnosti nastaviti kupovati. Neutralan stav preovlada kod tvrdnje da će transakcija na internetskoj prodavaonici biti transparentna što svjedoči o prisustvu nesigurnosti u pogledu plaćanja putem interneta. Očekivanja mlade generacije potrošača mogu biti visoka, ali za trgovce koji uspiju zaokupiti njihovu pažnju, nagrade su vrijedne truda.
Comments
Post a Comment