Potrošački blog

                                                                                           Djeca i mladi ljudi se susreću sa brojnim problemima kada je u pitanju trgovina putem interneta, naime djeca su izložena brojnim opasnostima kao što je Cyber buling, Traficking, te Cyber kriminal u potpunosti. Međutim, pored djece, problemima su također izloženi oni mladi ljudi koji dosta provode na internetu, mogu se sukobiti sa brojnim nizom prevara kao što su hakovanje Fb profila, lažno predstavljanje na društvenim mrežama zbog kojih na kraju mogu i nepravedno i krivično odgovarati. Naime, problem je u tome što mladi ljudi često daju svoje osobne podatke koje ne bi trebali i kriminalci to nažalost zloupotrebljavaju u negativne i neetičke svrhe,ali nažalost u tome je sve više kriva naivnost mladih ljudi koje se svi više izlažu tim opasnostima, pri tome ne misleći na posljedice. Što se tiče djece, kao što sam pisao u mom prethodnom blogu, djeca su ona najmlađa kategorija potrošača koja sa obziro

                                                       Djeca svakako spadaju u kategoriju onih najmlađih potrošača i time i aktivnih učesnika u potrošačkom društvu, shodno tome može se reći da se djeca od malih nogu trebaju učiti kupovini i i potrošnji i da učestvuju aktivno u potrošačkoj kulturi. Zapravo, djeca su ona skupina potrošača koji najviše zahtijevaju i najviše troše i time najviše doprinose i učestvuju u potrošačkoj kulturi svakodnevnog društva. Djeca mogu biti primarni i sekundarni potrošači, primarni su oni koji raspolažu svojim đeparcem a sekundarni su oni koji nagovaranjem na kupovinu utječu na potrošnju svojih roditelja. Također, postoji još jedna kategorija a to su djeca kao budući potrošači u čemu ću pričati opširnije u ovom izlaganju. Međutim, pitamo se da li je tako bilo od pamtivjeka i kada i u kojem momentu su djeca postali kako primarni i sekundarni tako i aktivni i najmlađi učesnici u potrošačkom društvu, te kako je postala zastupljena uključenost djece u svijet

                                        Svi znamo da se 15 Mart u svijetu obilježava kao Svjetski Dan Prava Potrošača. Međutim, zašto je taj dan značajan i kako se on obilježava u historiji, i koja su prava koji potrošači generalno i danas moraju da poštuju. Moj Ovosedmični blog zapravo posvećujem danu potrošača koji se obilježava u Srijedu ove sedmice. Svjetski dan potrošača prvi put je obilježen 15 marta 1983 godine,  a zvanično je proglašen 15 marta 1962 godine od strane Američkog predsjednika Johna Kennedy-a i od tada se ovaj dan koristi kao važna prilika za pokretanje različitih potrošačkih kampanja. Tako je na 25 godišnjicu 2008 godine pokrenuta kampanja Junk Food Generation odnosno Generacije Nezdrave hrane. Svjetski dan prava potrošača jeste i proslava solidarnosti unutar međunarodnog pokreta koji promiče osnovna prava svih potrošača, zahtijeva poštovanje i zaštitu tih prava i protestira protiv zloupotrebe tržišta.                               ZAŠTITA I PRAVA POTROŠAČA Potroša

                                         Svi od nas su čuli za pojam Materijalizam. Naime, kao vid uže definicije materijalizam bi se mogao definisati kao pohlepa za novcem, u potrošačkom svijetu to bi značilo pohlepa za brzom zaradom ili ambicija za novcem od nepoštene trgovine i poslovne prakse. Međutim, šta to podrazumijeva šira definicija materijalizma, kakvo je obilježlje materijalizma u današnjem potrošačkom društvu i kakva bi trebala statusna potrošnja i nezavisnost potrošača u procesu kupovine u tom smislu da ne zavise ni od koga na tržištu.                               Šta je to Materijalizam u današnjem društvu Materijalizam je pojam  koji se ne upotrebljava, zbog čega je danas mali broj ljudi upoznat sa njegovim značenjem. Ovaj pojam se prije svega koristi u filozofiji, a značajnu primjenu ima i u religiji i historiji. Sam termin materijalizam potiče iz grčkog jezika i tumači se kao pohlepa za materijalnim stvarima, zbog čega se koristi kao suprotnost razumijevanju da su du