PRAVO INDUSTRIJSKOG DIZAJNA U POGLEDU ZAŠTITE KVALITETA PROIZVODA

                                             

                                           ŠTA PREDSTAVLJA INDUSTRIJSKI DIZAJN

Industrijski Dizajn predstavlja jedan od oblika pravo intelektualnog vlasništva kojim se štiti prostorno uređenje nekog doma, kuhinje, arhitektonske građe i slično. Isto tako njime se štiti vanjski oblik nekog proizvoda ili predmeta. Dizajn je nešto što proizvod može učiniti privlačnim i poželjnim, te ga na taj način učiniti dostupnim za prodaju te komercalizaciju za domaće potrošače. Shodno tome, može se doći do zaključka da je Industrijski dizajn isključivo pravo vlasnika na predstavu vanjskog izgleda proizvoda ili enterijera. Dizajn predstavlja dvodimenzionalni ili trodimenzionalni izgled cijelog proizvoda ili njegovog dijela koji je određen vizuelnim karakteristikama,tj. boje, oblika, teksture ili materijala od kojih je proizvod sačinjen ili ukrašen, kao njihovom kombinacijom. Dvodimenzionalni dizajn se odnosi samo na sliku na površini određenog proizvoda, a trodimenzionalni dizajn uključuje oblik tijela određenog proizvoda kao i slike na njegovoj površini . Pravo Industrijskog dizajna priznaje nadležno tijelo neke države uz određenu novčanu nadoknadu i vrijedi određeno vrijeme na određenoj teritoriji.

                                    PRAVNA ZAŠTITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

Pravo industrijskog dizajna uređeno je Zakonom o pravnoj zaštiti Industrijskog dizajna. Predmet pravne zaštite industrijskog dizajna je spoljašnji izgled nekog proizvoda podobnog za industrijsku ili zanatsku proizvodnju ili njegovog dijela. Proizvod je industrijski ili zanatski predmet uključujući između ostalog i dijelove koji su namijenjeni za spajanje u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, ukupni vizuelni identitet proizvod, uključujući i grafičke simbole i tipografske znake, a isključujući kompjuterske programe. Bitno je naglasiti da sam materijal nije predmet zaštite Industrijskog dizajna. Materijal za izradu proizvoda zaštićen je Patentom.

                                       Uslovi za zaštitu Industrijskog dizajna

Uslovi određeni Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna koje treba da zadovolji proizvod, kako bi se mogao zaštiti industrijski dizajn su Novost i Individualni karakter.

Industrijski dizajn se smatra novim ako identičan industrijski dizajn nije postao dostupan javnosti prije dana podnošenja prijave za priznanje tog dizajna, ili prije datuma priznatog prava prvenstva, ukoliko je ono zatraženo, ili ako ne postoji ranije podnijeta prijava koja je postala dostupna javnosti. Industrijski dizajni se smatraju identičnim samo ako se razlikuju u nebitnim detaljima.

Industrijski dizajn ima individualni karakter ako se ukupni utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi industrijski dizajn koji je postao dostupan javnosti prije podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili datuma priznatog prava prvenstva. Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera industrijskog dizajna uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja industrijskog dizajna određenog proizvoda.

                  SADRŽINA, OBIM I OGRANIČENJE PRAVA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

                                 Sadržina prava na Industrijski dizajn

Nosilac prava na Industrijski Dizajn ima isključivo pravo da koristi zaštićen dizajn i to pravo uskrati trećem licu. Pod korištenjem zaštićenog dizajna se naročito podrazumijeva izrada, ponuda, stavljanje u promet, izvoz, ili upotreba proizvoda u koji je dizajn ugrađen ili na kome je primjenjen ili skladištenje proizvoda u navedene svrhe.

                               Prava autora Industrijskog dizajna

Autor industrijskog dizajna ima Moralna i Imovinska prava.

Moralno pravo je pravo autora industrijskog dizajna da njegovo ime bude navedeno u prijavi, spisima i ispravi o industrijskom dizajnu.

Imovinsko pravo  je pravo autora industrijskog dizajna da uživa ekonomsku korist od iskorištavanja zaštićenog industrijskog dizajna.

Ako autor industrijskog dizajna nije nosilac prava na industrijski dizajn, oblik ekonomske koristi koju uživa autor zaštićenog industrijskog dizajna od njegovog iskorištavanja određuje se ugovorom između nosioca industrijskog dizajna i autora industrijskog dizajna.

                              Obim prava na Industrijski dizajn

Pravo koje se stiče na osnovu registrovanog dizajna obuhvata svaki dizajn koji na informisanog korisnika ne ostavlja drugačiji utisak. Pri utvrđivanju obima autora prava uzima se u obzir stepen slobode autora prilikom stvaranja dizajna.

Podnosilac prijave može sam, ili na pismeni zahtjev nadležnog organa u ostavljenom roku, da izjavi da ne traži bilo kakva isključiva prava na elementu industrijskog dizajna navedenom u opisu industrijiskog dizajna.

                          Ograničenje prava Industrijskog dizajna

Nosilac prava industrijskog dizajna ne može da zabrani trećem licu korištenje Industrijskog Dizajna

- u privatne i nekomercijalne svrhe

- u eksperimentalne svrhe

- u svrhu podučavanja

- radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja

            POSTUPAK PRIZNANJA, ZAŠTITE I PRIJAVE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

                                      Postupak zaštite

Pravna zaštita Industrijskog dizajna ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Zavod za Intelektualnu svojinu. Zavod za intelektualnu svojinu vodi Registar domaćih prijava za priznanje prava na industrijski dizajn i Registar industrijskih dizajna. Prijava za priznanje prava na industrijski dizajn podnosi se neposredno ili poštom u pisanom obliku.

                              Zaštita Industrijskog dizajna u BIH

Postupak za sticanje, održavanje, evidenciju prometa i prestanak industrijskog dizajna provodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Institut u elektronskoj formi vodi registar prijava za priznanje dizajna, Registar industrijskog dizajna i Registar zastupnika. Postupak za priznanje industrijskog dizajna pokreće se podnošenjem prijave za priznanje industrijskog dizajna. Faze u postupku zaštite isto su kao i kod prava patenta i kod prava na žig, izuzev kada je riječ o vremenskom roku podnošenja zaštite. Ipak postoji jedna značajna razlika,dakle kod prava na žig ovo pravo je vremenski ograničeno i traje u roku od 10 godina od dana podnošenja prijave, dok kod prava industrijskog dizajna situacija je znatno drugačija. Naime, Zaštita Industrijskog dizajna traje pet godina od dana podnošenja prijave pod uvjetom da bude ranije registrovan. Vrijeme zaštite može se produžavati još četiri puta za isti period, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva i plaćanje pratećih troškova. Industrijski dizajn može trajati najduže 25 godina.

                            Međunarodna zaštita Industrijskog dizajna

Nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave za priznanje prava na industrijski dizajn, može da podnese zahtjev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna. Zahtjev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna podnosi se preko Zavoda za Intelektualnu svojinu ili kod nas u BIH putem Instituta za Intelektualno vlasništvo Fizičko ili pravno lice koje nema prebivalište ili boravište na domaćoj teritoriji mora imati zakonskog zastupnika ili punomoćnika koji će ovlastiti da ga zastupa. Taj zakonski zastupnik ili punomoćnik mora biti upisan u Registar zastupnika, ukoliko ne u tom slučaju treba potražiti pomoć domaćeg advokata.

                        Pravo prvenstva kod podnošenja prijave dizajna

Podnosilac prijave uživa od datuma podnošenja prijave pravo prvenstva u odnosu na sva druga lica koja su za isti dizajn kasnije podnijeli prijavu. Posebni slučajevi prava prvenstva su konvencijsko i sajamsko pravo prvenstva. Pravnom ili fizičkom licu koje je podnijelo urednu prijavu industrijskog dizajna sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije, priznati će se konvencijsko pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave ako za isti industrijski dizajn podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave u odnosnoj zemlji. U zahtjevu za priznanje dizajna naznačava se datum podnošenja, broj prijave i zemlja za koju je prijava podnijeta. Podnosilac prijave koji je u roku od tri mjeseca, prije podnošenja prijave na domaćem sajmu ili izložbi međunarodnog karaktera, ili u nekoj drugoj zemlji članici Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije izlagao industrijski dizajn, može u prijavi zatražiti priznavanje prava prvenstva od dana prvog izlaganja tog industrijskog dizajna. Podnosilac prijave uz prijavu dostavlja potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariške unije ili Svjetske trgovinske Organizacije da je u pitanju sajam, odnosno izložba međunarodnog karaktera, uz naznačenje podataka o vrsti sajma, datumu izložbe, i datumu izlaganja tog prvog dizajna.

     ULOGA I VAŽNOST INDUSTRIJSKOG DIZAJNA U SMISLU KVALITETE PROIZVODA

                     Značaj savremenog industrijskog dizajna kod inovacije i kvaliteta proizvoda

U današnje vrijeme kad na tržištu postoji toliko proizvoda istih fizičkih aspekata i namjene te omjera kvaliteta i cijene, teško je napraviti nešto novo, jeftinije i bolje od nečeg što postoji na tržištu. To na tržištu danas sve više otežava ponudu inovativnih proizvoda. Zbog toga industrijski dizajneri sve više pronalaze riješenje u savremenom dizajnu. Osnovni značaj dizajna jeste da se on neprestano mijenja, mada se može ponavljati u nekim elementima, ali je u pravilu drugačiji. Pogotovo danas sa pojavom sve većeg broja proizvođača jedne vrste proizvoda, dizajn je postao njegov glavni sastavni dio na osnovu čega ovisi plasman proizvoda. Neovisno o industriji unutar koje proizvođač djeluje, inovativnost je više nego poželjna. Upotreba inovacije je važna za poboljšanje cjelokupnog poslovanja, unaprijeđenje proizvoda a time i povećanje prihoda. Inovativnim idejama firme se lakše probijaju nova lokalna, međunarodna i globalna tržišta.

Kvaliteta proizvoda je sposobnost proizvoda da zadovolji očekivanja kupaca koja može biti visoka, niska, prosječna i superiorna. Ona zavisi od proizvođača, odnosno njegovih stručnih mogućnosti, tržišne orijentacije ili ciljne skupine za koju je proizvod namijenjen. Luksuzni proizvodi uvijek imaju poseban dizajn kako bi se istaknuli i kako bi se skrenula pažnja kupaca na njih.

Najveći utjecaj na oblik proizvoda ima Funkcija tog određenog proizvoda. Što proizvod može obaviti više funkcija i što je ona složenija, samim tim je njegov oblik složeniji i skuplji. Utjecaj funkcije na oblik se može vidjeti na svakom proizvodu. U odnosu na nekadašnja vremena kada je gotovo svaki proizvod imao svoju osnovnu i jedinu funkciju, u današnje vrijeme postoji širok spektar proizvoda koji uz određenu osnovnu funkciju obavljaju i ostale. Uzeti ću za primjer Sat. Nekad je sat služio samo za pokazivanje vremena, a danas uz pojavu tzv. pametnih satova, funkcija sata uz pokazivanje vremena obuhvaća i neke druge radnje kao što su čitanje poruka, brojanje koraka,, mjerenje otkucaja srca, odgovaranje na pozive i slično.

Namjena proizvoda također bitno utječe na oblik i konačnu cijenu proizvoda, te zbog toga dizajneri moraju u detalje biti upoznati sa osnovnom namjenom proizvoda. Namjena je ono što potrošač prvenstveno uvažava i traži prilikom odabira nekog proizvoda. Ako proizvod ispunjava svoju namjenu, u tom slučaju potrošač prelazi na druge aspekte koji će mu pomoći u odabiru. Bitno je da industrijski dizajner na kvalitetan i inovativan način objedini namjenu proizvoda sa njegovim drugim karakteristikama. Koliko je dobro odrađen industrijski dizajn i koliko su dobro objedinjeni svi ovi elementi, odrediti će to koliko će se određeni proizvod odvajati od onih konkurentskih.

                          Važnost Industrijskog Dizajna za potrošače

Potrošači imaju veoma bitnu ulogu u fazi industrijskog dizajna nekog proizvoda sa obzirom da oni sami odlučuju da li će kupiti taj proizvod. Prilikom te odluke potrošači su vođeni vlastitim preferencijama i vlastitim budžetom, kao i drugim individualnim aspektima. Industrijski dizajneri trebaju veoma dobro poznavati tržište te navike i potrebe ciljanih potrošača. Kako bi uopće mogao kvalitetno započeti proces dizajna te zajamčiti uspjeh proizvoda na tržištu, industrijski dizajner mora neprestano komunicirati sa tržištem i voditi računa o brojnim činiteljima zbog kojeg će potrošač upravo izabrati taj proizvod a ne konkurentski.

Glavna razlika između industrijskog dizajna i drugih područja dizajnerske umjetnosti je visoka povezanost industrijskog dizajna sa svakodnevnim ljudskim životima i potrebama. Industrijski dizajn je uvijek usmjeren na potrebe tržišta. Kako bi bili sigurni da će potrošač izabrati upravo taj proizvod, proizvođači moraju posegnuti za različitim metodama, od kojih je zapravo najučinkovitiji dizajn proizvoda. Dizajn je prvo što mora zainteresovati i privući potrošača. Nadalje će razmisliti o praktičnosti korištenja i funkcionalsti tog proizvoda. Upravo ta bitna uloga dizajna, ali i ostalih elemenata, dovodi do visoke potražnje za industrijskim dizajnom u procesu razvoja nekog proizvoda.

Dakle, može se krenuti od toga da je vanjski izgled proizvoda svakako jedna od najbitnijih značajki svakog proizvoda. Industrijski dizajn doprinosi vizuelnoj diferencijaciji proizvoda, a posebno je važan za one proizvode sa stabilnim prodajnim tržištem i tehnologijom. U mnoštvu proizvoda jednake namjene i kvalitete, proizvod koji nudi atraktivan i poseban izgled, najprije će privući pozornost potrošača. Poruke koje se putem dizajna ambalaže prenose potrošačima postaju indikator kvalitete proizvoda, te imaju bitnu ulogu pri donošenju odluke o kupovini proizvoda. Svojim izgledom proizvod privlači pažnju potrošača. Primjer za ovakav proizvod je recimo uredska stolica. Iako ovakvi proizvodi mogu biti tehnološki sotifiscitrani, tehnologija ne razlikuje proizvod od ostalih sličnih proizvoda. Tehnologija ovakvih proizvoda je često odrađena, a rad industrijskih dizajnera se često fokusira na korisnički aspekt proizvoda.

Nadalje, nakon što određeni proizvod zaoukupi pažnju potrošača svojim dizajnom, nastupaju daljnji elementi koje proizvod treba ispuniti da bi potrošač zadržao pažnju na njemu. Potrošači se danas uveliko baziraju i na praktičnost. Praktičnost korištenja može biti izuzetno važna, kako za jednostavne proizvode, tako i za one malo složenije proizvode. Što je uređaj složeniji, to proizvod sve više ovisi o industrijskom dizajnu. Ovdje industrijski dizajn treba osigurati da određena svojstva proizvoda mogu prenijeti informaciju o njihovoj funkciji korisniku kako bi ih mogao koristiti. Primjera radi, kod zapleta papira printera, na načinu otvaranja poklopca se sugerira oblikovanim udubljenjem za oblikovanje na kućištu i polugama za rastavljanje valjaka izgrađenih materijalom druge boje. Naravno, ako je ikako moguće potrebno je eliminirati potrebu za održavanjem ili popravkom.

            PRAVO UPOTREBE I PRESTANAK PRAVA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA            

                                  Pravo ranije upotrebe

Pravo na Industrijski Dizajn ne djeluje prema savjesnom licu koji je prije datuma priznatog prava prvenstva prijave u zemlji već otpočelo ranije korištenje istog industrijskog dizajna u proizvodnji, ili je izvršilo sve neophodne pripreme za otpočinjanje takvog korištenja. Shodno tome, savjesno lice koje je steklo Pravo ranije upotrebe

- ima pravo da industrijski dizajn isključivo koristi u proizvodne svrhe, u svom privrednom društvu ili radionici ili tuđem privrednom društvu ili radionici za sopstvene potrebe i

- ne može da prenese svoje pravo isključivog korištenja na drugo lice, osim ako zajedno sa pravom prenosi i privredno društvo i radionicu, odnosno ogranak u kojem je pripremljeno, odnosno otpočelo korištenje tog dizajna.

                        Prestanak prava na Industrijski Dizajn

Pravo na industrijski dizajn prestaje

1. ako nosilac prava na industrijski dizajn propusti da plati određenu taksu za održavanje svog prava

2. ako se nosilac prava na industrijski dizajn odrekne svog prava

3. na osnovu sudske odluke ili odluke nadležnog organa, u slučajevima predviđenim Zakonom o pravnoj zaštiti Industrijskog dizajna- danom koji je određen tom odlukom

4. ako je prestalo da postoji pravno lice ili ako je umrlo fizičko lice koje je nosilac prava na industrijski dizajn, danom prestanka pravnog lica, odnosno smrti fizičkog lica, osim ako je pravo na industrijski dizajn prešlo na pravne sljedbenike tog lica.