PRAVNI ZNAČAJ ŽIGA, PEČATA I ŠTAMBILJA U KONTEKSTU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

                                           

                                           

                             ŽIG KAO OBLIK INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Nakon patenta, Pravo na Žig je isto bitno i značajno sa aspekta prava intelektualnog vlasništva. Pored žiga, postoje još i pečati i štambilji kojim se potvrđuje autentičnost i vjerodostojnost neke isprave. Da bi isprava bila validna, potvrda te validnosti dokazuje se upravo pečatiranjem. Ali pitamo se koja je razlika između Žiga, pečata i štambilja jer naravno sve ima svoje sličnosti i svoje razlike. Prije svega moramo znati šta predstavlja Žig kao oblik intelektualnog vlasništva.

Žig eng trademark je isključivo pravo priznato za  znak koji služi za razlikovanje proizvoda ili usluga jedne ili više osoba od ostalih osoba u gospodarskom prometu. Ime, logotip, amblem i etiketu ili druga razlikovna područja vašeg proizvoda ili usluge moguće je zaštiti žigom. Žig se u većini zemalja stiče  registracijom na temelju ispitivanja koja obavlja odgovarajuće nadležno tijelo, a to je Državni zavod za Intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjeti koji neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jeste da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu. Korištenje žiga osigurava njegovom vlasniku  isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda ili usluga obilježenih njime. Zaštita žigom predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda. Njegova zaštita vrijedi 10 godina računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina uz pravovremeno podnošenje zahtjeva i plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknada troškova.

                             Koje vrste žigova postoje i koje se mogu prijaviti Insitutu

Postoji više vrste žigova koje možemo podijeliti u dvije osnovne kategorije i to prema obliku i prema namjeni. Žigove dijelimo na sljedeće kategorije

1. Prema obliku- verbalni, figurativni, trodemenzionalni, zvučni žigovi, žigovi mirisa i ukusa

2. Prema namjeni- individualni žig tj žig jednog vlasnika i zajednički žigovi tj. žigovi koje može upotrebljavati više pojedinaca koji ispunjavaju uvjete propisane u posebnom pravilniku

Dakle, mnogi se pitaju koje se vrste žigova mogu prijaviti nadležnom Institutu, kada je o tome riječ u pitanju su sljedeće kategorije

Individualni žig- to je žig jednog fizičkog ili pravnog lica koji služi za razlikovanje jedne ili više roba ili usluga tog lica od istih ili sličnih vrsta roba ili drugih učesnika u privrednom prometu

Kolektivni žig- to je žig pravnog lica koji predstavlja oblik udruživanja potrošača ili davalaca usluga, a koji imaju pravo da koriste članovi tog udruženja

Žig garancije- to je žig koji koristi više lica pod nadzorom nosioca žiga,a koji služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja robe ili usluge tih lica.

                                    Održavanje žiga

Žig predstavlja privatno pravo njegovog nositelja te je stoga odgovornost održavanja žiga u vrijednosti, te praćenje eventualnih povreda na tržištu i preduzimanje odgovarajućih pravnih radnji sa svrhom spriječavanja povrede stvari samog nositelja žiga. Vrijednost žig može prestati neproduženjem njegove vrijednosti po isteku roka zaštite, opozivom, odricanjem i proglašenjem ništavim riješenja o registraciji.

                         Šta žig treba sadržavati prije podnošenja prijave

Žig mora individualizirati potrošačke proizvode ili usluge, odnosno omogućavati njegovo razlikovanje na tržištu od ostalih iste ili slične vrste. Slijedom toga, neće se moći registrirati neki znakovi i to primjera radi znakovi koji

- zbog načina prikaza nisu tačno i jasno određeni

- nemaju nikakav razlikovni karakter

- uobičajeni su u svakodnevnom govoru

- dovode u zabludu

                         Ko može prijaviti žig

Žig može prijaviti svaka fizička i pravna osoba. Strane osobe u postupku pred Zavodom obavezno moraju zastupati zastupnici u području prava Industrijskog vlasništva, a domaće osobe mogu postupak voditi same ili putem zastupnika  u području industrijskog vlasništva, koji vode cijeli postupak u ime i za račun svojih stranaka.

                          Međunarodna zaštita žiga

Međunarodna zaštita žiga ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, odnosno zaštita vrijedi samo na teritoriju one zemlje u kojoj je to pravo priznato. Zaštita na teritoriju drugih zemalja može se ostvariti na sljedeće načine

- podnošenjem posebne prijave nadležnom uredu svake zemlje u kojoj se traži zaštita

- za cjelokupni teritorij Evropske Unije podnošenjem prijave za žig Evropske Unije izravno nadležnom uredu za žigove ili putem Madridskog sporazuma za međunarodnu registraciju žigova

- podnošenjem jedne međunarodne prijave putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova koja omogućava zaštitu žiga u preko 110 država podnošenjem jedne prijave putem nacionalnog ili regionalnog ureda porijekla osnovne prijave ili registracije žigova

                               Zašto je potrebno zaštiti žig

Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na obilježavanje robe ili usluge u upotrebu takvog žiga u privrednom prometu za određenu robu ili uslugu. Prijavljeni i registrovani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i njegovom nosiocu daje određena prava. Zaštita žiga predstavlja djelotvorno tržišno sredstvo kojim proizvođač usluge štiti sredstva koja je uložio u promociju svog proizvoda. Žig ili današnji naziv robna marka je jedno od najznačajnih sredstava firme koje služi kao indikator proizvođača tj. pružaoca usluge. Žigom se može zaštiti znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili slične usluge i koji se može grafički prikazati. Žig kao znak identiteta ima četiri osnovne funkcije a to su razlikovanje roba i usluga, njihovog porijekla, kvaliteta te promocije na tržištu. Pravo žiga priznaje nadležno tijelo neke države uz novčanu nadoknadu, i vrijedi određeno vrijeme na određenoj teritoriji.

     POSTUPAK STJECANJA, UPOTREBE I PRIZNANJA ŽIGA U BOSNI I HERCEGOVINI

Postupak za sticanje, održavanje prometa, evidenciju prometa i prestanak žiga kao i kod prava patenta provodi  Institut za Intelektualno vlasništvo BIH. Ovaj Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje žiga, Registar žigova i Registar zastupnika za zaštitu žigova. Nosilac registrovanog žiga ili podnosilac prijave za priznanje žiga može biti domaće strano, pravno ili fizičko lice. Strana fizička ili pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BIH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija koje je ratificirala BIH ili po pravnom osnovu principa Reciprociteta. Postupak za priznanje žigova pokreće se podnošenjem prijave za priznanjem žige. Dakle, postoje sljedeći koraci i faze u priznanju žiga a to su

1. Podnošenje prijave Institutu

2. Formalno ispitivanje prijave u Institutu

3. Objava prijave žiga u Službenom glasniku Instituta

4. Donošenje isprave o žigu zajedno sa riješenjem o priznanju žiga u Institutu

5. Objava registrovanog žiga u službenom glasniku Instituta koji je dostupan u štampanoj i elektronskoj formi

Postupak se pokreće podnošenjem prijave za priznanje žiga Institutu. Sa tim u vezi, potrebno je dostaviti popunjen zahtjev za priznanje žiga, prateću dokumentaciju i dokaz o uplati troškova. Prijava se podnosi u pisanoj formi, direktno ili poštom, telefaksom ili na službeni e- mail instituta pod uslovom da se u roku od osam dana od njenog prijema u Institut ista dostavi u pisanom obliku. Za sve radnje u postupku sticanja, održavanje, evidencije prometa i prestanka žiga kao i za pružanje informacionih usluga plaćaju se administartivne usluge i troškovi postupka. Dokaz o uplati podnosi se prilikom podnošenja prijave. Kod registracije priznavanja žiga potreban je angažman zakonskog zastupnika. Međutim, angažovanje zakonskog zastupnika od strane domaćeg fizičkog i pravnog lica, nije obaveza propisana zakonom, te je odluka o angažovanju zastupnika na podnosiocu zahtjeva. Registar zastupnika za zaštitu žiga dostupan je u elektronskoj formi na Web stranici Instituta.

                   Da li zaštita žiga ostvarena u BIH važi i u drugim zemljama

Žig priznat na osnovu odredbi zakona BIH je teritorijalno ograničeno pravo koje vrijedi na teritoriji BIH. Isti žig može biti registrovan u više zemalja istovremeno, pod uslovom da je međunarodno registrovan za svaku od tih datih zemalja. Nosilac žiga iz BIH može podnijeti zahtjev za međunarodno registrovanje žiga, kao i zahtjev za upisivanje u Međunarodnom registru u skladu sa Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom. U tom slučaju plaćaju se takse troškovi institutu, a međunarodne takse direktno  Međunarodnom birou Svjetske Organizacije za Intelektualno vlasništvo.

                Šta se sve ne smatra žigom i šta predstavljaju PEČAT I ŠTAMBILJ

Žigom se ne smatraju pečat, štambilji, službeni znaci za obilježavanje dragocjenih materijala, metala i slično.

Štambilj se koristi uglavnom kao pečat i žig u administrativnom smislu, kao oznaka autentičnosti nekog dokumenta. Štambilj se ujedno koristi i kao pomoćno tehničko sredstvo, koje služi da se ne bi morale ponavljati neke tipične stvari i nije služben u smislu pečata. Štambilji mogu biti npr. prijemni štambilji, pomoćni štambilji za poštu ili štambilji koji jednostavno imaju ulogu označavanja dokumenata radi boljeg i lakšeg razvrstavanja. Štambilj može biti i onaj sa adresom za stavljanje na koverte ili štambilj sa natpisom Poslovna tajna.Veći pravni sistem može imati na desetine štambilja.

Pečat je službeni potpis koji u svom poslovanju ne može izbjeći nijedna firma ili društvo. Pečat je u svojoj  osnovi služben i bez njega nijedan dokement nema pravnu vrijednost, koristi se u nekim manje službenim obrascima ili prilikama. U današnje vrijeme pečat se koristi za oznaku vjerodostojnosti ili autentičnosti nekog dokumenta. Pečati se prave od gravure u gumi, gdje se mogu urezati sitna slova ili simboli. Takvi pečati su veoma jednostavni za korištenje i daju izvanredan otisak.

                           O brendiranju žigova i pečata

Riječi Pečat, Žig i Štambilj u neslužbenoj su upotrebi sinonimi koji označavaju predmet sa reljefnim znakom ili tekstom koji se otiskuje na željeznu podlogu i otisak takvog predmeta. Međutim, u službenoj upotrebi njihova značenja se ponešto razilikuju. Žig je kako je već rečeno zaštitni znak proizvoda i usluga dok je Pečat službeni potpis firme i društva kojim se ovjerava vjerodostojnost nekog dokumenta. Štambilj, za razliku od pečata i žiga u pravilu nema dodatno pravno značenje ili pravnu vrijednost poput žiga ili pečata, nego je pomoćno tehničko sredstvo kojim se pojednostavljuju neke dodatne radnje, upisi, oznake dokumenata, npr. u administrativnim postupcima sa spisima, u urudžbenom zapisniku i slično. Sadržava oznaku dijelova, faksimil potpisa ili dijelove obrasca sa praznim poljima koji se ispunjavaju ručno. Jednako značajniji razvitak kao riječi žig i pečat prošla je još i mnogo savremenija riječ kojoj ne prijeti zastarijevanje. To je engleska posuđenica riječi Brand. U značenju robna marka u engleskom jeziku se riječ brend upotrebljava od početka 20 stoljeća, te je u tome značenju posuđena u hrvatski i mnoge druge jezike. Danas se u svakodnevnom životu sve više proizvoda i usluga brendira da bi se zaštitilo, ali i utisnulo u svijest i podsvijest potrošača. Da bi štambilji dali dobar utisak, potrebno ih je dobro udariti. Sa druge strane, tajne se čuvaju ispod sedam pečata, ali kada se jednom otpečate mogu nekog žigosati i time mu trajno otpečatiti sudbinu. Nažalost, time neće postati Brend.