POVREDA PRAVA VLASNIŠTVA I PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA- NAČINI NJIHOVIH RIJEŠAVANJA I ŠTETE I RIZICI ZA POTROŠAČE

                                       

             UVOD U TEMU- POVREDA PRAVA VLASNIŠTVA PREMA ZAKONU O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA I STVARNOM PRAVU

Prema pravnoj literaturi, u Stvarnom pravu i prema Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima može doći do narušavanja pravnog poretka povredom prava vlasništva. Najčešće se to toga dolazi tako što vlasnik jedne stvari neovlašteno uzima u posjed drugu stvar, bez provođenja legalne zakonske procedure. Predmet prava vlasništva može biti indivudalno određena nepokretna stvar. tj zemljište, kuća, stan koja pripada imaocu, međutim nesavjesni sticalac neovlašteno prisvaja u svoj posjed. Vlasnik ima pravo zahtijevati svoj posjed nazad, ukoliko to ne postigne mirnim putem može podići Vlasničku tužbu. Posjednik može savjestan i nesavjestan. Ukoliko je posjednik savjestan je dužan vratiti stvar vlasniku sa plodovima koji nisu obrani, dok je nesavjestan posjednik dužan da vrati stvar vlasniku sa svim plodovima koje je ubrao, a sa druge strane ukoliko je posjednik nesavjestan dužan je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. Savjestan posjednik postaje savjestan od onog trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je posjednik postao nesavjestan i prije podizanja tužbe. Inače se spor između vlasnika i posjednika riješava mirnim sporazumom, ukoliko se dakle to ne postigne u tom slučaju kao što sam već rekao po Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima vlasnik pokreće svoju tužbu protiv nesavjesnog sticanja posjeda ili stvari. U pravnoj literaturi postoji više načina pokretanja i više oblika ovih tužbi, o čemu ću pisati u narednom poglavlju.

                                        VLASNIČKE TUŽBE

Naziv vlasnička tužba u savremenim pravnim poretcima nije adekvatan. Treba upotrebljavati naziv vlasnički zahtjev. Vlasnički zahtjev je vlasnikovo  subjektivno pravo koje nastaje na temelju povrede prava vlasništva. Pravni temelj vlasničkom zahtjevu je pravo vlasništva one osobe koja taj zahtjev postavlja. Vlasnički zahtjev se temelji na pravu vlasništva koji je proizašao povredom tog prava. Zahtjevi utemeljeni na bilo kojem drugom pravnom temelju nisu vlasnički zahtjevi. Vlasnički zahtjev nastaje povredom prava vlasništva pa vlasniku od trenutka povrede pa sve do njezinog otklanjanja pripada vlasnički zahtjev, kao još jedno subjektivno pravo, pored prava vlasništva. Vlasnički zahtjev postoji samo dok postoji pravo vlasništva koje je povrijeđeno. Postoje dvije vrste vlasničkih tužbi, prva je vindikacijska kojom vlasnik traži da mu posjednik preda posjed stvari i negatorijska kojom vlasnik zahtijeva da prestane uznemiranje njegovog prava vlasništva. Obje tužbe mogu biti postavljene kao prave vlasničke tužbe ili tužbe predmijevanog vlasnika pa stoga imamo

- za vindikacijsku

 - pravu vlasničku tužbu tj. reivindikacija

- vlasnička tužba premnijevanog vlasništva tj. publicijanska 

- za negatorijsku

- prava vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja

- tužba predmijevanog vlasnika za prestanak uznemiravanja

                              Prava vlasnička tužba za povrat stvari

Prava vlasnička tužba je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojim on pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje on nije u stanju dokazati, traži od nje da mu ona preda svoj posjed stvari. Svrha vlasničke tužbe je isključenje drugog od nedozvoljenog posjeda vlasnikove stvari. Povodom reivindikacijske tužbe tužitelj će biti primoran dokazati da je on pravi vlasnik stvari, da je stvar u posjedu tuženika kao i identitet stvari. Glavni tužbeni zahtjev jeste da tužbenik preda tužitelju svoj posjed određene stvari. Ako sud utvrdi da je tužbeni zahtjev osnovan donijeti će kondematornu presudu kojom će narediti tuženiku da preda posjed stvari tužitelju, odnosno onoj osobi koju je tužitelj odredio, u presudi će također biti naveden rok za dobrovoljno izvršenje presude.

                              Publicijanska tužba za povrat stvari

Publicijanska tužba za povrat stvari je tužba kojom onaj za kojeg se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom smatra da je vlasnik stvari, traži od one osobe koja tu stvar posjeduje, da mu ona preda svoj posjed te stvari. Publicijanska tužba djeluje u korist osobe koja je bila samostalni posjednik stvari, a taj posjed je bio zakonit, istinit i pošten. Odluke suda jednake su odlukama koje sud donosi povodom vlasničke tužbe za povratom stvari.

                              Negatorijska tužba za povrat stvari

Negatorijskom tužbom tužitelj kao vlasnik posjeda zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovoh vlasničkih ovlasti da prestane sa uznemiravanjem. Vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja ne zastarijeva. Aktivno legitimirana osoba za ovu tužbu je vlasnik, ali i suvlasnici odnosno zajednički vlasnici. Negatorijski zahtjev treba sadržavati zabranu budućeg takvog ili sličnog uznemiravanja, kako bi presuda bila ovršna isprava u slučaju da tuženik ponovi uznemiravanje. Ako sud utvrdi da je zahtjev osnovan narediti će tuženiku da izvrši onu činidbu ili više njih koje je tužitelj tražio radi uspostave stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja.

                          Publicijansko- negatorijska tužba za povrat stvari

Onaj tko dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja prava vlasništva na stvari, a pošteni je posjednik, ima pravo na zahtjev za prestanak uznemiravanja, sa tim da se na tu tužbu na odgovarajući način primljenjuju slična pravila o tužbi predmijenovanog vlasnika. Aktivno legitimiran na publicijanku negatoriju je predmijevani vlasnik- posjednik koji u postupku, kao i kod publicijanske tužbe, dokazuje činjenice uz koje se vezuje njegovo pravo vlasništva ali jedino ako je pošteni posjednik. Kao i u negatorijskoj tužbi vlasnik će morati dokazati da ga je tuženik uznemiravao u vršenju vlasničkih ovlasti, pa ono što je rečeno za negatorijsku tužbu, vrijedi i ovdje.

              KAKO IZBJEĆI POVREDU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Pored prava vlasništva na stvari ili posjedu, Prema zakonu o Autorskim i srodnim pravima može doći i do Povrede prava intelektualnog vlasništva  u pogledu narušavanja pravnih normi ili zakona kada je u pitanju povreda proizvođača nekog autorskog dijela npr. književnog rada, likovnog-umjetničkog dijela, kulturnog stvaralaštva i slično. Izvorne intelektualne tvorevine iz oblasti književnosti, umjetnosti ili znanosti pa treba pretpostaviti da je za svaku upotrebu potrebno odobrenje autora ili organizacije koja zastupa njegove interese. Pravnom zaštitom Intelektualnog vlasništva od povrede štite se i interesi nositelja prava koji su uložili određeni kreativni ili stvaralački rad, ili financijska sredstva u znanstveno-istraživački razvoj, odnosno u razvoj određenog proizvoda i njegovu promižbu. Povrede prava intelektualnog vlasništva imaju i negativne posljedice na širu društvenu zajednicu i društvo u cijelini. Shodno tome, potrošači se štite i od krivotvorenih i piratskih proizvoda koji su slabe i neprovjerene kvalitete te mogu dovesti u opasnost život i zdravlje potrošača. Krivotvorenje i Piratstvo najpoznatiji su oblici povrede prava intektualnog vlasništva, koji su zahvatili brojne industrijske sektore u svjetskim razmjerima.

               U čemu je opasnost Krivotvorenja i Piratstva za širu društvenu zajednicu

Kupovinom krivotvorenih proizvoda potrošači dobivaju robu loše i neprovjerene kvalitete, proizvedenu od strane nelegitimnih proizvođača i bez poštivanja propisa i standarda u procesu potrošnje, pa potrošači mogu biti izloženi opasnosti po zdravlje i vlastitu sigurnost. Spriječevanje ulaska krivotvorenih proizvoda u zakonite lance opskrbe potrošača iznimno je važno pitanje povezano sa javno-zdravstvenim aspektima te sa sigurnošću hrane i drugih proizvoda na tržištu. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je značajan porast e-trgovine krivotvorenim proizvodima. Proizvodi se naručiteljima dostavljaju putem kurirskih službi ili pošte, koji sadrže jedan ili nekoliko takvih proizvoda. Potrebno je obratiti pažnju na sve veći broj krivotvorenih proizvoda koji se korisnicima nude putem internet servisa, internet oglasnika i putem društvenih mreža npr. Facebooka. Stoga se potrošačima kod e-trgovine savjetuje oprez.

Vezano za pitanje piratstva, u današnje vrijeme najveći problem predstavlja Internet piratstvo, odnosno činjenje dostupnim javnosti autorskih djela i srodnih prava bez odobrenja nositelja prava. Posebno su društveno štetne povrede prava koje su komercijalne prirode, jer na taj način povreditelji prava neosnovano stiču imovinsku korist od ovakvih nezakonitih aktivnosti kao npr. neovlaštenom prodajom autorskih djela u digitalnom formatu, prihodom od oglasa na njihovim internetskim stranicama i slično.Potrošačima se stoga savjetuje da koriste autorska dijela iz legalnih internetskih izvora.

             Koji postupak može biti pokrenut radi zaštite Prava Intelektualnog vlasništva

Za provedbu upravnih postupaka za priznanje odnosno registraciju prava industrijskog vlasništva nadležan je Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Ovaj zavod je također nadležan za provedbu postupaka proglašavanja navedenih prava ništavim, kao i provođenje drugih postupaka koji su predviđeni posebnim zakonima koji mogu imati kao posljedicu prestanak važenja nekih od tih prava. Protiv odluka Zavoda donesenih u postupcima za priznanje ili registraciju prava industrijskog vlasništva odnosno u postupcima propisanih Zakonom o Autorskom pravu i drugim srodnim pravima nezadovoljna stranka ima pravo pokrenuti spor podnešenjem tužbe nadležnom Upravnom Sudu. Upravni sudovi odlučuju o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obavezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te drugih javnopravnih tijela.

            RIZICI I ŠTETE OD POVREDE PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA U EU

Pandemija bolesti Covid-19 i posljedični porast internetske kupovine i konzumacije digitalnih sadržaja bacili su novo svjetlo na rizike i štetu koji nastaju zbog kršenja prava Intelektualnog vlasništva u Evropi te stavili opasnosti za potrošače pod povećalo. Potrošačima je teško razlikovati originalnu robu od krivotvorene robe, posebno na Internetu. Općenito, 30 posto ljudi, a u nekim državama čak 50 posto, i u prosjeku gotovo desetina Evropljana tvrde da su kupovali krivotvorine obmanom. Također im je teško razdvojiti zakonite izvore digitalnih sadržaja od nezakonitih. Sa obzirom na izniman porast internetske trgovine, prema podacima Eurostata više od 70 posto Evropljana kupovalo je na Internetu 2020 godine u vrijeme pandemije koronavirusa- nesigurnost u pogledu krivotvorenih proizvoda postao je sve veći problem na području zaštite potrošača.

                       Povreda Prava Intelektualnog vlasništva na društvenim mrežama

Uz rizike za zdravlje i sigurnost, kupovina krivotvorene robe i pristup digitalnom piratskom sadržaju često dovode do povreda sigurnosti i financijskih gubitaka za potrošače koji su aktivni u internetskim trgovinama, na platformama i internetskim tržištima, ali se do njih može doći putem društvenih mreža. Novija analiza istakla je zloupotrebu u korist krivotvorenja i piratstva. Pregladavši milione javnih rasprava na Facebooku, Twiteru, i Instagramu, istraživanje koje je sproveo Europski Ured za Intektualno vlasništvo ustanovilo je da je jedna trećina razgovora o digitalnom sadržaju mogla biti povezana sa piratstvom, pri čemu se područja o kojima se najviše raspravljalo, piratstvo filmova i glazbe. Utvrđeno je i znatno povećanje rasprava povezanih sa piratstvom tokom početnih mjeseci pandemije u proljeće 2020 godine. Istraživanje je također pokazalo da bi se 11 posto razgovora o fizičkim proizvodima također moglo odnositi na krivotvorine.

                 Povreda prava intelektualnog vlasništva prema malim i srednjim preduzećima

Povreda prava intelektualnog vlasništva ne pogađa samo potrošače nego nanosi i značajnu štetu preduzećima. Posebno nanosi povredu kada su u pitanju mala i srednja preduzeća. Kako proizilazi iz pregleda stanja u izvještaju u području Intelektualnog vlasništva za mala i srednja preduzeća, svaki četvrti stanovnik u EU tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva. Od trgovačkih društava koji su vlasnici prava intelektualnog vlasništva kao što su žigovi ili patenti, njih 33 posto prijavilo je opći pad prometa, dok je 27 posto prijavilo povredu ugleda, a 15 posto prijavilo je gubitak konkurentske prednosti. Nositelji prava intelektualnog vlasništva uspješniji su od onih koji nisu nositelji tih prava. Općenito, prihodi po zaposleniku otprilike su 55 posto viši kod nositelja prava intelektualnog vlasništva nego kod onih koji nisu nositelji tog prava. Taj je odnos posebno izražen kod Malih i Srednjih preduzeća, koji su nositelji prava intelektualnog vlasništva imaju 68 posto viši prihod po zaposleniku nego MSP- ovi koji nisu nositelji prava intelektualnog vlasništva. i također isplaćuju i veće plate zaposlenicima.

         Razumijevanje poslovnih modela povrede prava i uključivanje posrednika radi bolje provedbe zakona

Kako povreda prava Intelektualnog vlasništva postaje sve vidljivija u internetskom okruženju, nazivi domena imaju važnu ulogu u nizu internetskih poslovnih modela kojim se krše ova prava koja imaju štetne učinke na potrošače, vlasnike Intelektualnog vlasništva i cijeli ekosistem naziva domena. Evropski ured za Intelektualno vlasništvo je također istražio upotrebu društvenih mreža u kršenju prava IV- a, kao što su internetsko udomljavanje, internetski prijenos ili postavljanje poveznica na sadržaj kojim se potvrđuje IV ili oglašavanje te vrste sadržaja putem društvenih mreža, kombiniranjem javnih i zatvorenih grupnih komunikacijskih kanala da bi se zaobišle mjere za provedbu ovih prava. U pogledu zaštite ovih prava, utvrđene su preventivne i konkretne mjere.

Uz tradicionalna tijela provedbe zakona koja su važna za provedbu prava Intelektualnog vlasništva, postoje i drugi dionici koji preuzimaju sve važniju ulogu, što posebno podrazumijeva uključivanje posrednika, čije zakonite usluge prekršitelji zloupotrebljavaju i koji su često prva kontaktna tačka nositelja prava koji pokušavaju zaustaviti povredu. Tržišta e-trgovine zakonitim prodavačima otvaraju goleme mogućnosti za ulazak na nova tržišta i pristup potrošačima, međutim i ona se mogu zloupotrijebiti za prodaju krivotvorina. Mnoga velika tržišta već su uspostavila programe za potporu nositeljima prava sa obavješčivanjem o povredi prava intelektualnog vlasništva na svojim platformama. Mnogi nositelji prava nisu svjesni postojećih programa ili su opterećeni time što stalno iznova moraju mijenjati informacije na različitim plaformama. Ured Evropske Unije za Intelektualno vlasništvo stoga razvija zaštićenu internetsku uslugu radi omogućavanja te saradnje između nositelja prava IV-a i tržišta e- trgovine utvrđivanjem i uklanjanjem oglašenih proizvoda kojim se krše prava IV-a putem Portala za provedbu prava IV-a. Sa obzirom na tehnološki napredak, širenje e-trgovine i virtualnih tržišta, te nove poslovne modele koji mijenjaju gospodarsko i socijalno okruženje, potrebno je prilagoditi mnoge aspekte koji se tiču registracije, iskorištavanja i provedbe prava IV-a.