POSLOVNA TAJNA I PRAVO NJENE ZAŠTITE U RADNIM ODNOSIMA

                                            

 

                                              

                                            ŠTA PREDSTAVLJA POSLOVNA TAJNA

Poslovna Tajna eng.KNOW HOW. zapravo predstavlja pravo i obavezu na zaštitu informacija i podataka poslovnih subjekata, preduzeća i pravnih lica. Pravo na čuvanje poslovne tajne može da postoji npr i u trgovačkim centrima kod trgovaca prema kupcima kada recimo prilikom poslovanja postoji neki proizvod koji može narušiti zdravlje potrošača ako se pretjerano konzumira kao što je primjera radi COCA COLA. Mada šta je to Poslovna tajna generalno i kako se ona može manifestovati prema ZAKONU O ZAŠTITI POSLOVNE TAJNE.

Prema članu 19 ovog Zakona, Poslovnu tajnu predstavljaju svi podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavjaju proizvodnu tajnu, rezultata istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopoćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njihove gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivnim interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti oni podaci koji su od značaja za povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unaprijeđenje, zaštitu ili pronalazak.

                     PRAVO NA ZAŠTITU POSLOVNE TAJNE U RADNIM ODNOSIMA

                            Poslovna tajna u radnim odnosima prilikom poslovanja

     Poslovne tajne imaju veliku važnost u radnim odnosima prilikom poslovanja u preduzećima kod fizičkih lica. Opčenito se poslovnom tajnom smatra svaki podatak koji je poznat samo određenom broju osoba u jednom preduzeću i kao takav se ne može prenositi dalje. Obavezu čuvanja javnih tajni imaju tijela državne tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima te one pravne i fizičke osobe koje ostvare pristup javnim podacima kao što su npr. državna, vojna, tajna, službena i profesionalna tajna. Spriječavanje neovlaštenog otkrivanja i korištenje poslovne tajne i zaštite podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu izuzetno je važna u kontekstu radnih odnosa i poslovanja subjekata na poslovnom tržištu.

                        Poslovna tajna prilikom poslovanja subjekata na tržištu

Poslovna tajna predstavlja veoma važan segment u poslovanju svih subjekata na poslovnom tržištu. Ova tajna se može drugim riječima definisati kao vrijedena informacija kojom ne može raspolagati bilo tko, dakle onaj tko bi tu informaciju mogao iskoristiti i zlouptrijebiti u privatne i lične svrhe. Tu sve zavisi od načina postupanje ili poslovne prakse u preduzećima interakcijom između pravnih i fizičkih lica i njihovim internim odnosom i usaglašavanjem kao poslovnih subjekata. Poslovna tajna može zapravo predstavljati i informaciju koja pomaže poslovnim subjektima da se natječu sa konkurencijom. Poslodavac može posebnim i općim aktom kao autonomnim izvorom radnog i poslovnog prava, urediti pitanja poslovne tajne.

Članom 22. Zakona o zaštiti Poslovne Tajne propisano je da se poslovna tajna ne smije priopćavati niti činiti dostupnom neovlaštenim osobama, ako to nije utvrđeno posebnim zakonom. Svi zaposlenici dužni su čuvati poslovnu tajnu. Odavanje tajna je protupravno dijelo odnosno dijelo nelojalne utakmice, kazneno dijelo, prekršaji, discplinsko dijelo i slično. Navedena zakonska odredba obuhvata dosta široko područje, te je poslodavac u obavezi sa općim aktom, obavezan definirati šta bi to bila poslovna tajna u svakom pojedinom slučaju. Ipak općim aktom ne može se odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje smatraju poslovnom tajnom niti se kao takvom mogu odrediti podaci koji su isključeni posebnim propisom, ti podaci se upisuju u Registar godišnjih financijskih izvještaja, sa obzirom da je registar javan i da svatko može dobiti podatke bez brisanja iz Registra bez dokazivanja pravnog interesa.

Osim Zakona o zaštiti Tajnosti podataka, poslovna tajna je također uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija sa tržišnom vrijednosti. Kako bi poslodavac na što jasniji način odredio šta se sve smatra poslovnom tajnom može se poslužiti odredbama ovog zakona koji uvedi kriterije temeljem kojih se pojedine informacije ne mogu smatrati poslovnom tajnom. To podrazumijeva da su poslovne tajne informacije koje nisu poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koje se obično bave predmetnom vrstom informacija, te je u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira preduzela razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost. Na taj način se može zaključiti da poslodavac određuje osobu ili osniva posebno tijelo koje ima uvid u poslovne tajne, odnosno zadatak njihovog čuvanja.

Zbog obavljanja poslova pravne osobe, poslovnu tajnu može priopćiti samo osoba ovlaštena općim pravnim aktom, i to uz prethodnu pisanu saglasnost poslodavca koja je u skladu sa svojim općim aktom odredila da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom i uz prethodnu pisanu saglasnost zainteresovane fizičke ili pravne osobe ako su u pitannju recimo podaci iz ponuda za neki natječaj ili dražbu. U zahtjevu u kojem se traži navedena saglasnost mora se nacesti koji su podaci u pitanju, kojoj se osobi mogu priopćiti, te koja je osoba ovlaštena obaviti takvo priopćavanje prema članu 23 ZZTP. Povredom čuvanja poslovne tajne ne smatra se priopćavanje podataka koji se smtraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova te ovlaštena osoba koja čuva poslovnu tajnu dužna je saopštiti da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom i da se kao takvi moraju sačuvati prema članu 24 ZZTP.

Odredbe o zaštiti poslovne tajne sadržane su i Zakonu o radu. Naime, prema odredbi člana 98 ZOR radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svom izumu na radu ili u vezi sa radom, sa tim što je podatke o tom izumu dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca. Izum u tom slučaju pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nagradu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. Ako bi radnik neovlašteno priopćavao podatke u vezi izuma ostvarenog na radu ili u vezi sa radom trećim osobama bez dopuštenja poslodavca, radilo bi se o namjernom skrivljenom ponašanju radnika što bi za posjedicu imalo Otkaz Ugovora o radu.

U Krivičnom Zakonu FBIH u članu 21 propisane su kazne za odavanje Poslovnih tajni a to su

1. Tko drugome neovlašteno priopći ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su definisani kao poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke sa ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi kazniti će se kaznom zatvora do tri godine

2. Ako je kaznenim djelom iz stava 1 ovog člana počinitelj sebi ili drugome prouzrokovao znatnu imovinsku korist ili štetu, kazniti će se kaznom zatvora do 6 mjeseci do pet godina.

                          Kako zaštiti poslovnu tajnu u radnim odnosima

Zaštita poslovne tajne u radnim odnosima, ali i poslovnim procesima općenito može se ostvariti na nekoliko načina. Prvi od njih je sklapanje Ugovora o povjerljivosti, čijim se potpisivanjem zaposlenik obavezuje čuvati povjerljivost dobivenih informacija i ne otkrivati ih trećim licima. Ugovor o povjerljivosti podataka je dvostrani ugovor kojim se uređuje status povjerljivih podataka. Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi radnici kod poslodavaca koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom te ga ne smiju priopćavati niti učiniti dostupnim neovlaštenim osobama. Međutim, onda kada je to radi obavljanja poslova nužno, radnik može uz saglasnost poslodavca drugoj osobi izložiti neku tajnu informaciju, ali je preporučljivo sa tom osobom prije izlaganja te informacije sklopiti Ugovor o tajnosti,kojim ona jamči da iste nećeprenositi dalje nego ih zadržati isključivo za sebe. U Ugovoru o tajnosti definiraju se koje informacije su povjerljive, koje su obaveze primatelja informacije, koliko dugo je primatelj obavezan čuvati tajnost dobivenih informacija te koje su sankcije ukoliko dođe do kršenja ovog ugovora. Osim povjerljivih informacija, ovim ugovorom mož se definisati i koliko dugo su ugovorne strane obavezne čuvati informacije, njihov doseg korištenja, kao izuzeci na koje se ne primljenjuje ugovor o povjerljivosti nadležnog suda ili arbitraže za slučaj kršenje ugovora te kazne ukoliko neka od ugovornih strane ne poštuje ugovor nego otkrije neku od povjerljivih informacija na trećoj strani.

Nadalje, sa obzirom da je poslovna tajna pitanje samoregulacije unutar poslovnog subjekta, svako preduzeće koje želi zaštiti tajnost i povjerljivost svojih podataka može u svojim internim aktima urediti pitanje poslovne tajne. Općim aktom ne može se odrediti da svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti oni podaci čije priopćavanje nije razložno pravnim interesima te osobe. Također, poslovnom tajnom ne mogu se odrediti niti podaci koji su isključeni svojim posebnim propisom, primjera radi, podaci koji se upisuju u Registar godišnjih financijskih izvještaja, sa obzirom da je registar javan i da svatko bez dokazivanja može dobiti podatke iz registra. Također, u postupcima javne nabavke, troškovnik proizvoda i ponudbeni list ne mogu biti označeni kao poslovna tajna, a ako ponudilac želi tako označiti neke druge dokumente ili podatke u ponudi, tada će se morati pozvati upravo na opći akt na kojem temelji oznaku tajnosti.

Uz navođenje podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, općim aktom pravne osobe pobliže se određuje način upotrebe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti koje su od interesa za čuvanje poslovne tajne. Na dokumentima koji sadrži tajne podatke na vidljivom mjestu se označava vrsta tajne i stepen tajnosti određenih poslovnih podataka. Svakako, bilo bi uputno u odnosu na značaj pojedinih podataka propisati i razinu zaštite.

U pravilu će poslodavac pitanja poslovne tajne urediti prije svega općim aktom kao autonomnim izvorom radnog i trgovačkog prava. Naročito je važno definirati šta sve ulazi u poslovnu tajnu i kako se označava, tko je ovlašten za određivanje i šta je poslovna tajna te kada određeni podatak prestaje biti poslovnom tajnom, kad se podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu poslodavca mogu priopćavati drugim osobama, te ovlaštene osobe koji ih mogu priopćavati te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćavati. Također, poslodavac će odrediti ovlaštenu osobu ili će osnovati posebno tijelo koje ima uvid u poslovne tajne, zadatak njihovog čuvanja, te odlučivanja koje su osobe zaposlene kod poslodavca mogu ovlastiti za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojima se poslovna tajna može priopćiti.