Instrumenti politike zaštite potrošača i trgovaca na tržištu kao cilj slobodnog tržišnog natjecanja

                                                      

                                                             UVOD

                                          ZAŠTITA POTROŠAČA I TRGOVACA

Potrošači nisu samo subjekti proučavanja sa svrhom dobivanja informacija kako bi preduzeća imala kvalitetne podatke na osnovu kojih se prilagođavaju i mijenjaju cjelokupni način poslovanja sa svrhom maksimalnog zadovoljenja potrošačkih želja i potreba, več se za potrošače donose razni zakoni i propisi kojim se štite njihova prava od poštene i protivzakonite poslovne prakse trgovaca i raznih drugih preduzeća. Svaki potrošač bi trebao biti upoznat sa svojim pravima, kako bi znao odnositi se i postupati adekvatno i skladu sa zakonskim propisima, u slučaju da njegova prava budu zakonski narušena i ugrožena. Ukoliko potrošač vidi ili osjeti da su njegova prava narušena ili ugrožena, u tom slučaju bi trebao znati kojim se nadležnim institucijama navedeno prijaviti, u svrhu zaštite svojih prava i dostojanstava.

                                    Odnos potrošača i trgovaca

U prijašnje vrijeme proizvođač i sama proizvodnja su diktirali smjer na tržištu. Naglasak je bio na velikim korporacijama koji su isključivo u svom poslovanju upotrijebljavali menadžment usmjeren na transakcije. Takav menadžment je imao za cilj ostvarenje što veće dobiti i što većeg tržišnog udjela, te pozornost nije bila na stvaranju lojalnog odnosa sa potrošačima. Pažnja se pridavala proizvodnji masovnih količina, što je sa vremenom dovelo do propadanja takvih velikih i nefleksibilnih kompanijaiz rozloga što je došlo vrijeme u kojem potrošači diktiraju smjer na tržištu. Mala i srednja preduzeća u današnje vrijeme su veoma cijenjena jer u takvim preduzećima se danas zapošljava veliki broj radne snage i ona svojim poslovanjem doprinose gospodarskom razvitku naše zemlje.

Zadatak trgovaca u današnje vrijeme jeste da informiraju potrošače o svim detaljima, specifikacijama i karakteristikama proizvoda prije nego što se odluče kupiti proizvod. Svaka prodavaonica mora izložiti svoje proizvode na način da su čitljivo, jasno i razumljivo dostupne informacije o svakom proizvodu, također moraju jasno i viljivo prikazati cijenu proizvoda koja je ključan element u procesu prodaje. Potrošači bi prilikom kupovine, pogledom na određeni proizvod trebali saznati marku proizvoda, naziv proizvoda, cijenu proizvoda, sastav proizvoda, datum proizvodnje, datum isteka roka valjanosti proizvoda, zemlju porijekla, naziv i sjedište proizvođača, a ako je riječ o proizvodu koji se uvozi još bi trebali biti dostupni i podaci o nazivu i sjedištu uvoznika.

U skladu sa Zakonom o Zaštiti potrošača, svaki proizvod obavezno mora sadržavati sljedeće podatke

- proizvođački naziv proizvoda odnosno ime pod kojim se proizvod prodaje

- tip i model proizvoda, te oznaku mjere proizvoda

- datum proizvodnje i rok upotrebe, ako je to propisano

- za domaće proizvode naziv i sjedište proizvođača, te zemlju porijekla

- za uvozne proizvode naziv i sjedište uvoznika, naziv proizvođača, te zemlju porijekla

Odnos potrošača i trgovaca se može definirati sa dva različita stajališta. Prvo motrište odnosa potrošača i trgovaca navodi, da su slabija strana u tom odnosu upravo potrošači i zato su potrebna zakonski regulisana prava koja štit njihov položaj i dostojanstvo u tom odnosu, kako bi mogli kupovati proizvode ili usluge koje žele. Drugo stajalište u odnosu potrošača i trgovaca navodi da su trgovci na prvom mjestu iz razloga što oni maksimalno želeda udovolje željama i potrebama kupaca na prvom mjestu.

                           Nepoštena poslovna praksa trgovaca

Sve radnje trgovaca koje narušavaju ekonomsko ponašanje potrošača, te one koje su agresivne i neprofesionalne definiraju se kao nepoštena poslovna praksa trgovaca.

Nepoštena poslovna praksa jeste jedno od najvažnijih ekonomskih pravnih okvira politike o zaštiti prava potrošača. Nepoštenu poslovnu praksu možemo podijeliti u dvije kategorije a to su sljedeće

- Zavaravajuća poslovna praksa

-Agresivna poslovna praksa

Zavaravajuća poslovna praksa jeste poslovna praksa trgovca kojom on, upotrebljavajući neistine, odnosno netačne informacije predstavlja proizvod kupcu u namjeri da ga predstavi boljim nego što on ustvari jest. Takvim načinom nastoji zavarati potrošača i navesti ga da donese odluku o kupovini proizvoda ili usluge. Kao prmjer takve poslovne prakse može se navesti prodaja putem interneta, o kojoj ću naravno pisati u jednom od narednih mojih blogova, u prodaji putem interneta trgovac odluči da potrošači koji odluče sa njim poslovati imaju pravo na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana, ali takvo pravo ima svaki potrošač sukladno Zakonu o Zaštiti potrošača, tako da to nije nikakva posebnost u njegovom poslovanju. Takvim načinom trgovac uz upotrebu neistinitih i zavaravajućih informacija želi nagovoriti potrošača na kupovinu njegovih proizvoda.

Agresivna poslovna praksa je poslovna praksa trgovca kojim  on uz prisilu, nametanje ili agresivnost svoga nastupa, nastoji potrošača prisiliti na kupovinu proizvoda, ne dajući mu upravo slobodu izbora. Kao primjer takve poslovne prakse može se navesti dolaženje trgovca na kućna vrata potrošača, iako mu je potrošač izričito naglasio da ne dolazi.

Jedan od najčešćih i najzastupljenijih oblika nepoštene poslovne prakse trgovaca je nametljivo nuđenje određnih proizvoda, kao i konstantno slanje istih poruka potrošačima. Takav oblik agresivnosti je većina potrošača da trgovci u svom poslovanju i ophođenju sa kupcima upotrebljavaju.

Svaki oblik nepoštene poslovne prakse trgovaca prema potrošačima je zakonom zabranjen. Ukoliko potrošač uvidi da se trgovac odnosi prema njemu na neprofesionalani zabranjen način, tog trgovca treba odmah prijaviti tržišnoj inspekciji Ministarstva Gospodarstva, poduzetništva i obrta putem elektroničke pošte ili putem Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača.

Tržišni inspektori Ministarstva gospodarstva i druge nadležne inspekcije obavljaju nadzor nad provedbom zakona o zaštiti potrošača. Pri provedbi nadzora mogu

- trgovcu privremeno zabraniti prodaju proizvoda i pružanja usluga

- narediti trgovcu otklanjanje određenih nepravilnosti

- u određenim situacijama koje Zakon propisuje narediti vraćanje već naplaćenog iznosa potrošačima

                                Nepošteno oglašavanje proizvoda i usluga

Oglašavanje proizvoda i usluga svako je očitovanje u bilo kojem obliku koje neko daje u okviru svog zanimanja ili poslovne djelatnosti, a usmjereno je na promociju nekog proizvoda ili usluge. Ali, zavaravajuće je odnosno nepošteno ono oglašavanje koje dovodi u zabludu ili će vjerovatno dovesti u zabludu one osobe kojima je oglašavanje upućeno, pa je vjerovatno da će zbog toga to oglašavanje utjecati na ekonomsko ponašanje osoba kojima je upućeno.

Nedopuštenim praksama pripada također i komparativno oglašavanje, odnosno ono koje u svrhu promocije nekog proizvoda ili usluge izravno ili naizravno upućuje na nekog konkurenta na tržištu, odnosno koje izravno ili neizravno upućuje na konkurentski proizvod ili uslugu. Uz zavaravajuće oglašavanje, nije dopušteno ni ono oglašavanje koje vrijeđa ljudsko dostojanstvo, koje je neetično i koje prouzrokuje ili bi moglo prouzrokovati tjelesnu, duševnu ili drugu štetu kod djece, koje djeci upućuje poruke i dijelove poruka kojima se iskorištava i zloupotrebljava ili bi se mogla zloupotrijebiti njihova lakovjernost ili pomanjakanje iskustva.

Prilikom ocjene zavaravajućeg oglašavanja uzeti će se u obzir sve odlike tog oglašavanja, a pogotovo će se uzeti u obzir bilo koja vijest sadržana u oglasu koja se odnosi na sljedeće

- Na svojstvo proizvoda ili usluge

- Na cijenu, način izračuna cijene te uvjete prodaje proizvoda i uvjete obavljanja usluge

- Na narav, svojstva i prava ogla

šivača, njegov identitet i imovinu kojom raspolaže

U nekim je slučajevima i komparativno oglašavanje dopušteno i to

- ako nije zavaravajuće u smislu prethodnih odredaba ovog dijela Zakona

- ako se uspoređuju proizvodi ili usluge kojima se zadovoljavaju iste potrebe ili ako se uspoređuju proizvodi ili usluge iste namjene

- ako nije usmjereno na označavanje nepoštenog konkurentskog proizvoda ili usluge

- ako se ne odnosi na proizvod ili uslugu koji se oglašavaju kao imitacije proizvode ili usluge sa  zaštitnim znakom ili zaštitnim imenom

Nadalje, ako se komparativno oglašavanje odnosi na proizvod ili na uslugu koji se nude u okviru posebne ponude, u oglasu mora na jasan i nedvojben način biti istaknuto vremensko razdoblje unutar kojeg vrijedi posebna ponuda i ovisi li kupnja proizvoda ili usluga uz uvjete iz posebne ponude o njegovoj raspoloživosti.

Osobe koje za to imaju opravdani interes ovlaštene su nadležnom sudu podnijeti zahtjev za prekid ili zabranu nedopuštenog oglašavanja. Takvim će zahtjevom od suda zahtijevati da naloži prekid zavaravajućeg, odnosno komparativnog oglašavanja. Dalje, na zahtjev stranke sud može, uz nalog da se prekine zavarajuće, odnosno nedopušteno komparativno oglašavanje, naložiti da se o trošku oglašivača objavi presuda u cijelosti ili djelimično, odnosno naložiti da se o trošku oglašivača objavi ispravak oglasa. Ali, prilikom odlučivanja o citiranom zahtjevu, sud neće uzeti u obzir da li je spornim oglašavanjem počinjena šteta, odnosno je li vjerovatno da će nekome biti počinjena šteta, kao niti jeli oglašivač kriv za to što je oglašivanje zavarajuće, odnosno je li kriv što je komparativno oglašavanje nedopušteno.

                              Nepošteno tržišno natjecanje

Pod nepoštenim tržišnim natjecanjem, kao zabranjenom trgovinskom praksom, podrazumijevaju se radnje trgovaca kojima se povrijeđuju dobri poslovni običaji. Prakse koje potpadaju u nepošteno tržišno natjecanje su sljedeće

-Reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili izraza, kojim se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca

- Reklamiranje, oglašavanja ili ponuda robe ili usluga, kojim se vrijeđa ili omalovažava drugi trgovac na nacionalnoj, rasnoj, političkoj ili vjerskoj osnovi

- Davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca

- Prikrivanje grešaka, robe ili usluga ili bilo kakvo drugo zavođenje potrošača

- Neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora sa pojedinim trgovcem, da bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor sa drugim trgovcima

- Neopravdana upotreba imena firme, marke ili koje druge oznake drugog trgovca

Naknada štete nastala zabranjenim radnjama nepoštenog tržišnog natjecanja ostvaruje se putem sudskog postupka.

                          Zaštita slobodnog tržišnog natjecanja

Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja uređuju se pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće i ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi sa provedbom ovog Zakona.

ZZTN se primjenjuje na  sve oblike spriječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, osim ako posebnim propisom za pojedina tržišta nije drugačije određeno.Dalje se ZZTN primjenjuje na trgovačka društva, zatim na trgovca pojedinca, obrtnike i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu roba i usluga. Odredbe ZZTN primjenjuju se na svaku fizičku i pravnu osobu koja na tržištu ostvari povremeni ili jednokratni promet roba i usluga. O teritorijalnoj primjeni ZZTN potrebno je istaći da se Zakon primljenjuje na fizičke i pravne osobe, sa sjedištem ili prebivalištem u inostranstvu, ako njihovo sudjelovanje u prometu roba i usluga proizvodi učinak na domaćem tržištu.

ZZTN se također primjenjuje i na pravne osobe koje su osnivači udjela ili dionica država, odnosno imatelji lokalne i regionalne samouprave, jednako kao i na sve pravne ili fizičke osobe kojima je na osnovu posebnih propisa povjereno obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti, i to samo u slučajevima kada bi primjena ovog Zakona, ne bi spriječavala pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrđene i zbog kojeg su te osobe osnovane.

ZZTN se primjenjuje i na situacije u kojima se nalazi poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika i na poduzetnika pod njegovom kontrolom. Naime, poduzetnikom pod kontrolom drugog poduzetnika smatra se poduzetnik u kojem drugi poduzetnik ima izravno ili neizravno

- više od polovine udjela dionica

- može ostvarivati više od polovine glasačkih prava

- ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, nadzornog odbora, odnosno odgovarajućeg tijela za upravljanje ili vođenje poslova

- na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika

Odredbe ZZTN ne primjenjuju se na odnose između poslodavca i zaposlenika i na odnose koji su uređeni kolektivnim ugovorima između poslodavaca i radničkih sindikata.

Mjerodavno tržište u smislu ZZTN određuje se kao tržište određenih roba i usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području pa tako Vlada Republike Hrvatske propisuje ono što se smatra mjerodavnim na području ovog zakona.

                  Zabranjeni sporazumi poduzetnika na tržištu

Jedan od oblika zaštite potrošača instrumentima prava i politike konkurencije koji su ugrađeni u Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja vidi se u zabrani tzv. restriktivnih kartelnih sporazuma. Odredbom člana 9 ZZTN utvrđuje se da su zabranjeni sporazumi između poduzetnika kao što su ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prešutni dogovori,usklađeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika koji kao cilj ili posljedicu imaju spriječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se

1. Izravno ili neizravno upućuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti

2. Ograničava ili nadzire proizvodnju, tržišta, tehnološki razvitak ili ulaganje

3. Dijele tržišta ili izvori nabavke

4. Primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove sa različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu konkurenciju

5. Uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od strane drugih ugovornih stranaka dodatnih obaveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi sa predmetom tih ugovora.

             Zabrana zloupotrebe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu

Instrumenti prava i politike konkurencije na tržištu koji su ugrađeni u Zakon o zaštiti od tržišnog natjecanja štite poduzetnika,a istovremeno i potrošače od zloupotrebe vladajaćug položaja poduzetnika na tržištu i slijedom toga zabranjenih ograničivajućih djelovanja. Naime, smatra se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, naročito ako

1. nema konkurenata na mjerodavnom tržištu

2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito sa obzirom na

- tržišni udio i položaj

- financijsku snagu

- pristup izvorima nabave ili tržištu

- povezanost sa drugim poduzetnicima

- pravne ili činjenične prepreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište

- poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta sa obzirom na ponudu i potražnju i na kraju

- poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata sa tržišta usmjerivanjem na druge poduzetnike

Dalje, dva ili više poduzetnika u vladajućem su položaju ako međusobno značajno ne konkuriraju na mjerodavnom tržištu određenom robom i uslugama i ako zajedno ispunjavaju naprijed navedene uvjete. Konačno pretpostavlja se da je više poduzetnika u smislu stava 2 ovog člana u vladajućem položaju kada

1. tri ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udio na mjerodavnom tržištu veći od 60 posto

2. pet ili manje poduzetnika imaju zajednički tržišni udio na mjerodavnom tržištu veći od 80 posto

Zbog naprijed navedenog omjera tržišne snage poduzetnika koji svojim djelovanjima mogu zloupotrijebiti vladajući položaj, utvrđeno je da je zabranjena svaka zloupotreba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, koji se osobito očituje kao

1. izravno ili naizravno nametanje kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno nepravedno nametanje trgovinskih uvjeta

2. ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača

3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove sa drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju

4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obaveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu ni u kakvoj pravnoj vezi sa predmetom tih ugovora

              Zabranjene koncentracije poduzetnika na tržištu

Zabranjene su koncentracije poduzetnika na tržištu kojima se stvara novi ili jača vladajući položaj jednog ili više poduzetnika, pojednačno ili skupno, ako mogu značajno utjecati na ograničavanje, spriječavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, osim u slučaju ako sudionici koncentracije dokažu da će ta koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tržištu koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovog vladajućeg položaja.

Koncentracija poduzetnika nastaje

1. pripajanjem ili spajanjem poduzetnika

2. stjecajem kontrole ili prevladavajućeg utjecaja jednoga, odnosno više poduzetnika nad drugim, odnosno više drugih poduzetnika ili dijelom drugog poduzetnika

Stvaranje zajedničkog poduhvata ili tzv joint venture  koji na trajnijoj osnovi djeluje kao neovisan gospodarski subjekt smatratiće se koncentracijom u smislu naprijed iznesenih osnova.

Stjecanje kontrole nad poduzetnikom ostvaruje se na osnovu prava, ugovora ili drugih sredstava, kojima jedan ili više poduzetnika, bilo posebno, bilo zajednički, uzimajući u obzir sve pravne i činjenične okolnosti, stječe mogućnost ostvarivanje preovladajućeg utjecaja nad jednim ili više poduzetnika.

Prilikom revizije koncentracije pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja  razmatraju se moguće prednosti i učinci koji bi nastupili provedbom koncentracije i moguće prepreke na pristup tržištu a to su naročito

1. struktura mjerodavnog tržišta, postojeći i mogući budući konkurenti na mjerodavnom tržištu, ekonomski i pravni uvjeti potrebni za pristup ili izlazak sa mjerodavnog tržišta te mogući učinci koncentracije za tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu

2. tržišni udio i položaj, ekonomska i financijska snaga, poslovanje poduzetnika na mjerodavnom tržištu, i moguće izmjene poslovanja sudionika nakon provedene transkacije

3. učinci koncentracije na ostale poduzetnike, a naročito sa obzirom na pogodnosti za potrošače kao i ostale ciljeve i učinke namjeravane koncentracije, kao što su smanjivanje cijena roba i usluga, skraćivanje tokova distribucije, smanjenje troškova prijevoza i distribucije i drugih troškova, specijalizacija proizvodnje idruge pogodnosti koje su u izravnoj vezi sa provedbom koncentracije.

                             ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Potrošači su u savremenim uvjetima izloženi brojnim rizicima.Ti rizici proizilaze iz savremenog zlonamjernog informiranja do drugih vrsta prevara. Zaštita potrošača je područje koje se bavi zaštitom osnovnih prava građana u ulozi potrošača u različitim poslovima u kojima kupuju proizvode i usluge na tržištu. Prava potrošača regulirana su pripadajućim zakonskim odredbama kojima je regulirano tržišno natjecanje. Zakon o zaštiti prava potrošača je oblikovan na taj način kako bi se potrošači zaštitili od agresivne i nepoštene poslovne prakse ta kako bi se zaštitili od nelojalne konkurencije one tvrtke koja prema potrošačima posluje pošteno. U savremenoj ekonomiji zaštita potrošača nije u zavidnoj poziciji. Zaštita potrošača trebala bi predstavljati sustav koji leži u službi zaštite svakog potrošača. Taj sustav zaštite detaljno je opisan u Zakonu o Potrošačima. Poštivanje potrošača u savremenoj ekonomiji od iznimne je važnosti kako za ekonomiju i poštenu tržišnu praksu, tako i za drušvo u cijelini. Nažalost, ponekad nepoštena tržišna praksa za potrošača predstavlja izazove i borbu za prava koja im pripadaju. Zaštita potrošača se razvija razvijanjem novih tehnologija, kontinuirano se donose nova riješenja i zakonski okviri kako bi država bila u službi potrošača kroz zakonodavni sustav. Iz predmetnog izlaganja vidljiva je jaka i potrebna uzročno posljedična povezanost mjera i instrumenata zaštite potrošača sa pravom i politikom zaštite tržišnog natjecanja. Postulati zaštite potrošača ugrađeni su u propise o zaštiti tržišnog natjecanja. Efikasna primjena citiranih zakona kojima se uređuju ova međusobno djelujuća područja, rezultirati će boljim pozitivnim učinkom za poduzetnike a tako i za potrošače širom svijeta.