Blog 2-Duhan i Duhanski proizvodi- štetnosti njegove konzumacije i negativne posljedice po život i zdravlje potrošača
Pušenje-Općenitosti,porijeklo i posljedice pušenja na organizam
Pušenje je način konzumiranja duhana umotanog u obliku cigara,cigareta,i pomoću lule.Drugi oblik konzumacije duhana je žvakanje i šmrkanje.Kako duhan u sebi sadrži otrovne alkaloide,kao što je nikotin,a prilikom pušenja se stvara katran,nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima,pušenje je opasna navika po zdravlje njegovih potrošača sa obzirom da štetno djeluje na krvnožilni sastav i pluća.
U Republici Hrvatskoj je zabranjena prodaja duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina,,ali postoji mnogo slučajeva kada još osnovnoškolci puše od svoje trinaeste godine,što je jako štetno za zdravlje,mnogo više nego za zdravlje odraslog čovjeka.
Porijeklo pušenja duhana
Pušenje duhana je među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno i u prvom redu je imalo obredno značenje.Prvi podaci o pušenju zapisani su u dnevniku Kristofera Kolumba 1492 godine gdje je opisano kako Indijanci motaju list duhana i pale ga sa jedne strane,dok drugi uvlače dim u pluća te ga potom udišu.Prvi pušači u Evropi bili su Kolumbovi mornari,a Španjolci su bili prvi Evropljani koji su 1595 godine uzgajali duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Evropu pod imenom tobacco.Pušenje se veoma brzo proširilo cijelom Evropom.
Posljedice pušenja na organizam
Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronhija i pluća,grkljana,ždrijela,usne šupljine,jednjaka,bubrega,gušterače,a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su kod osoba koje puše.Pritom je sasvim svejedno da li je riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču.Kod bolesnika sa astmom pušenje izaziva nelagodu,pa i izravno astmatični napad,a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa,upale pluća,astme,drugih bolesti dišnog sastava i smanjene plućne funkcije te akutne i hronične bolesti upale srednjeg uha.Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći kod dojenčadi izloženih duhanskom dimu.
Pasivno pušenje duhanskog dima
Pasivno pušenje jeste nevoljno udisanje duhanskog dima.Dim može direktno dolaziti iz pripaljene cigarete kao i dim koji pušač izdahne.Svjetsko istraživanje o upotrebi duhana provedeno u Hrvatskoj 2006 godine,među školskom djecom u dobi od 13 do 15 godina ukazuje na veliku izloženost djece pasivnom pušenju.Čak 92,2 posto djece izloženo je pasivnom pušenju kod kuće,a 93,3 posto učenika sadašnjih pušača izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima.Više od polovine potrošača misle da im šteti pasivno pušenje,a 67,2 posto potrošača misli da pušenje treba zabraniti na javnim mjestima.Izloženost pasivnom pušenju održava ne samo prošiernost navike u društvu u ovom slučaju roditeljskoj populaciji,već i svijest o pušenju kao društveno neprikladnom načinu ponašanja potpomognutom zakonskim odredbama o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda na javnim mjestima.
Rizici zbog izloženosti duhanskom dimu
Duhanski dim iz okoliša štetno djeluje i na nepušače koji borave u zatvorenom prostoru i izloženi su tzv pasivnom pušenju.Prema izvještaju Međunarodne organizacije za istraživanje raka koja se citira u Zelenom dokumentu Evropske Komisije iz 2007 godine,duhanski dim iz okoliša ili pasivno pušenje klasificirano je kao kancerogeno za ljude.Prema istom izvještaju,nepušači koji žive sa pušačima imaju 20 do 30 posto veći rizik za razvoj karcinoma pluća,dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju raka zbog izloženosti duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje za 12 do 19 posto.
Rizik za koronarnu bolest također je veći 25 do 30 posto kod nepušača koji žive sa pušačima,a prema novijim istraživanjima bi mogao biti i veći.
Najnovija istraživanja također ukazuju da izloženost duhanskom dimu iz okoliša gotovo udvostručuje rizik od makularne degeneracije u starijoj životnoj dobi.
Većina štetnih učinaka duhanskog dima raste sa dozom izloženosti,ali su učinci manji u pasivnih nego kod aktivnih pušača.Jedino za bolest srca porast nije linearan,već izloženost duhanskog dima iz okoliša dovodi do rizika koji je približno polovina onog u pušača.
Glavno mjesto izloženosti duhanskom dimu iz okoliša uz dom,je radno mjesto.Informacijski sustav izloženosti kancerogenima navodi duhanski dim iz okoliša kao drugi najveći uzrok izloženosti kancerogenima,iza solarnog zračenja,u državama članicama EU prije 2004 godine.
Dojenčad i mala djeca izložena duhanskom dimu iz okoliša češće imaju upalu pluća,bronhtis,astmu,druge bolesti dišnog sustava i smanjenje plućne funkcije,te akutne i kronične bolesti srednjeg uha.Sindrom iznenadne smrti kod dojenčeta u kolijavci također je češći kod dojenčeta izloženog duhanskom dimu.
Nakon uvođenja zakona koji zabranjuje pušenje na javnim prostorima,u nekim zemljam došlo je do padavakutnog infarkta miokarda a to su
-Italija 11 posto
-Škotska 17 posto
-Francuska 15 posto
Pregledom 22 studije,utvrđen je 24 posto veći rizik za rak pluća među radnicima izloženim dimu iz okoliša,a dva puta veći kod jako izloženih radnika.Prema iskustvima iz Irske i Švedske,nakon zabrane pušenja u javnim prostorima,utvrđeno je značajno poboljšanje zdravlja radnika u ugostiteljstvu nakon godinu dana primjene Zakona.
Nadalje,u Švedskoj utvrđeno je značajno smanjenje respiratornih simptoma kod odraslih uključujući i smanjenje kroničnog bronhitisa.
Studije u Finskoj pokazale su da je donošenjem Zakona smanjena pravalencija pušenja i konzumacija duhana među zaposlenicima.
Zabrana pušenja duhanskog dima
Hrvatski sabor je 17 oktobra 2008 godine donio zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda.Ovim se zakonom u cilju zaštite zdravlja građana,utvrđuju mjere za smanjenje i ograničavanje upotrebe duhanskih proizvoda,štetnih sastojaka cigareta,obavezne oznake na pakiranjima duhanskih proizvoda,preventivne mjere protiv pušenja,te nadzor nad provedbom ovog zakona.
Pušenje je zabranjeno u svimj odgojnim,obrazovnim i zdravstvenim ustanovama,uz izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela,dok je zabrana pušenja u kafićima i restoranima trebala nastupiti nakon roka prilagodbe od šest mjeseci tj u ožujku 2009 godine.Od ožujka 2009 godine pušenje je u kafićima trebalo biti dopušteno na otvorenim terasama,dok su vlasnici restorana bili obavezni osigurati posebnu prostoriju za pušenje u kpjoj ne bi bilo moguće naručiti hranu ili piće.
Zakonom se zabranjuje svako direktno ili indirektno oglašavanje cigareta,pušenje prilikom javnih nastupa ili prikazivanja osoba koje puše na televiziji,od čega su izuzeti filmski program i umjetnička djela.
Zakon je u skladu sa Konvencijom o nadzoru nad duhanom,koji je Hrvatska potpisala,a stupila na snagu 12 oktobra 2008 bio jedan od mjerila za zatvaranje poglavlja 28 u pregovorima o pristupanju Evropskoj Uniji.
Mjere spriječavanja i suzbijanja pušenja
Postoje razne mjere za spriječavanje i suzbijanje pušenja.Sve ovo ističe značenje pušenja kao glavnog izbježivog rizičnog čimbenika za zdravlje i potrebu intenziviranja provođenja mjera spriječavanja i suzbijanja pušenja.
Prema Europskoj strategiji za nadzor nad duhanom prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji treba provoditi sljedeće mjere
-mjere za smanjenje potražnje duhana
-mjere za smanjenje opskrebe duhanskim proizvodima
-monitoring,evaluaciju i izvješćivanje o korištenju duhana i politi nadzora nad duhanom
-jačati međunarodnu saradnju na ovom području
Mjere za smanjenje potražnje duhana uključuju u okviru porezne politike povećanje poreznih stopa,a time i cijena duhanskih proizvoda,od duhanskog dima iz okoliša uz osiguranje radnih i javnih prostora bez duhanskog dima,nadzor nad toksičnim i kancerogenim tvarima u duhanskim proizvodima i pravilno informiranje stanovništva o njihovom sadržaju uključujući zdravstvena upozorenja i zabranu upotrebe naziva koji asociraju da se radi o manje štetnim proizvodima.
Mjere za smanjenje opskrbe duhanskim proizvodima obuhvataju spriječavanje krijumčarenja duhanskim proizvodima,zabranu prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim osobama,zabranu prodaje putem automata, uz licenciranje trgovaca i poticanje alternativnih aktivnosti umjesto proizvodnje duhana te postupni prijelaz davanja poticanja na druge kulture.
Najuspješnije nacionalne strategije nadzora nad duhanom pokazale su da je nakon utvrđivanja početnog stanja potreban monitoring,evaluacija i izvješćivanje o korištenju duhana kao i politici nadzora nad duhanom.
Jačanje međunarodne saradnje potrebno je za dobivanje političke podrške na području nadzora nad duhanom,jačanje nacionalnih kapaciteta uz međunarodne akcije,mehanizme i alate,koordinirane multisektorske i međunarodne aktivnosti te izmjenu informacija.
Učinci pušenja na zdravlje
Posljednjih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja,duhana,duhanskog dima i duhanskih proizvoda na zdravlje te potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći prevantabilni rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje.1952 godine Engleski liječnici dokazali su na skupini od 40,000 liječnika uzročnu povezanu bolest sa rakom pluća,infarktom miokarda i hronično opsesivnom bolešću.
Pandemija pušenja predstavlja globalni javno zdravstveni i gospodarski problem.Shodno tome,pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće,alkohol,požari,samoubistva,droga i AIDS zajedno.Prema procjenama Svjetske Zdravstvene Organizacije svake godine umire više od 6 miliona ljudi zbog neposrednog pušenja,a 890,000 ljudi zbog pasivnog pušenja.Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja,,pola umire u radno produktivnoj dobi,i to između 35 i 69 godina starosti te gube u prosjeku od oko 20 godina života.
Posljedice pušenja održavaju se ne samo na zdravlje čovjeka,uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti,nego i na društveno gospodarske prilike svakodnevnog života.Smanjena radna sposobnost,odsutnost sa posla,povećani troškovi zdravstvene skrbi liječenja i rehabilitacije,predstavljaju veliki ekonomski teret društvenoj zajednici.
Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja.Dakle sa tim u vezi štetni učinci pušenja su sljedeći
1.Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizama može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje,razvijajući zloćudne tumore različitih sijela.Oko 95 posto umrlih od raka pluća bili su pušači.
2.Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila,ubrzan protok krvi,povećan artijerski krvni tlak itd.Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću,kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije,mogu se javiti anginozni bolovi tj.bolovi u predjeluprne kosti.Promjene u stijenkama arterija sa nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateskleroze,pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila.Rezultat takvih promjena je pojava intermnitetnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja. tzv.Burgerova bolest.Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta više od nepušača.
3.Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi,opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća,kronični bronhitis odnosno opsesivno kronične bolesti pluća.Oko 70 do 80 posto umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači.
4.U probavnom sustavu pušenje uzrokuje znatno smanjeno izlučivanje sline u ustima,promjene na sluznici usne šupljine,pomanjkanje apetita,žgaravicu,podrigivanje,kroničnu upalu želučane sluznice i čir dvanaesterca.
5.Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor,nesanica,nemir,razdražljivost,usporen prijenos podražaja,pad koncentracije i radne sposobnosti,smanjenje pamćenja itd.
6.Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje,sa tim u vezi može izostati menstrualni ciklus,nastati sterilnost ili impotencija.Dokazano je da žene,koje popuše više od 20 cigareta na dan,imaju tri puta veći rizik od neplodnosti ili od izvanmaterničke trudnoće.
7.Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid kao štetni sastojak duhanskog dima,200 puta brže brže veže za hemoglubulin nego kisik.Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.
8.U koštano-mišićnom sastavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora,osteoporozu,smanjenje ili povišenje mišičnog tonusa ili kontrakcije.
Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima.Duhanski dim sadrži 70-tak različitih hemijskih tvari kanceregonog djelovanja.Tako je kod njih rizik od umiranja koronarne bolesti 25 posto, a rizik od oboljevanja od raka pluća je 20 do 30 posto veći nego kod nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.
Nažalost,i djeca spadaju u pasivne pušače zbog udisanja duhanskog dima kada se nalaze u sredini gdje se puše.
U usporedbi sa nepušačima pušenje može imati sljedeće posljedice
-povećava rizik koronarne bolesti i moždanog udara za dva do četiri puta
-povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene
-povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12 do 13 puta
-pušači u dobi od 30 do 40 godina imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi
Prestanak pušenja za potrošače-šta predstavlja
Šta bi zapravo predstavljao prestanak pušenja za potrošače i koji su potrošači najveći pušači,koji užitak za njih predstavlja pušenje.Naime,kako je već navedeno u uvodnom izlaganju pušenje predstavlja veoma štetnu aktivnost jer dolazi do oslobađanja tisuća kemikalija u tijelo,a rezultat je ne samo oštećenje pluća nego i drugih organa.Ali možemo li prestati pušiti,kako doći do prestanka pušenja i na koji način,jer naravno prestanak pušenja može dovesti do pozitivnog ishoda.Dakle,bez obzira na količinu popušenih cigareta,nakon prestanka pušenja u tijelu mogu nastati pozitivni pomaci sa toga nikad nije kasno prestati pušiti.
Pušač je prema definiciji svjetske zdravstvene organizacije svako onaj ko popuši barem jednu cigaretu dnevno.Većina pušača počinje pušiti u adolscenciji i ranoj odrasloj dobi.Procjenjuje se da puši oko 20 posto adolcenata u SAD,a u Hrvatskoj do 23 posto.Generalno govoreći cigarete su danas najprodavaniji proizvod na svijetu.
Tri glavne skupine štetnih tvari u duhanskom dimu
Glavne štetne tvari u duhanskom dimu smanjuju koncentraciju kisika u tkivima,izazivaju ovisnost te dovode do pojave karcinoma.
Tri su glavne skupine štetnih tvari duhanskog dima a to su ugljični monoksid,nikotin i katran.Već nakon popušene prve cigarete nastaje štetni učinak ugljičnoh monoksida koji se veže 200 puta brže za hemoglobulin eritrocita nego kisik i tako smanjuje oksigenciju tj.koncentraciju kisika u tkivima.
Nikotin ima toksične i metaboličke učinke i odgovoran je za nastanak ovisnosti.Već za sedam sekundi nakon udisaja dolazi u mozak,gdje se veže za nikotinske receptore i uzrokuje oslobađanje dopamina iz receptora.Taj visoko toksični alkaloid djeluje stimulirajuće ili deprimirajuće,ovisno o dozi.Izaziva tkivnu hipoksiju i porast krvnog tlaka čime se povećava mogućnost za stvaranje krvnih ugrušaka,a posljedično tome i nastanak srčanog i moždanog udara.Poluvrijeme eliminacije nikotina je oko dva sata,što znači da se kod pušača pušenjem svake nove cigarete njegova količina u krvi akumilira.Metabolizira se i izlučuje putzem jetre i bubrega.
Također je bitan i utjecaj pušenja na reproduktivno zdravlje.Pušači imaju smanjen fertilitet,žene pušači su skloniji pobačaju,a povećan je rizik i za nastanak anomalija kod djeteta.Odavno je poznate da majke koje puše rađaju djecu prosječno manje porođajne težine.Kotinin,metabolit nikotina,akumulira se u fetalnoj cirkulaciji već od sedmog tjedna i može uzrokovati mučninu i povraćanje.Novorođenče majke koja puši ima 300 posto veću vjerovatnost za naglu smrt u kolijevci.
Oko 40 sastojaka duhanskog dima je kanceregono,prvenstveno katran.On prolazi najprije ždrijelom,glasnicama, zatim dišnim putevima,sve do plućnih aveola i na svim mjestima dugotrajnog prolaza i dodira katrana može nastati rak,pa je kod pušača češći rak usne šupljine,glasnica,bronhija,pluća,ali i jednjaka,želuca,bubrega i mokraćnog mjehura.
Pasivno pušenje.tj udisanje duhanskog dima u prostoru u kojem se puši također nosi povećane rizike za srčane bolesti i karcinom pluća za nepušača,a kod djece povećani rizik za infekcije pluća,kronični bronhitis i poremećaj razvoja pluća.
Strategija prestanka pušenja za pušače
Za prevenciju pušenja potrebno je djelovati već od dječije dobi.
Stav društva prema pušenju unatrag nekoliko godina se potpuno promijenio,i danas se tretira kao nepoželjna,nezdrava i nekulturna navika.Kod pušača koji prestanu pušiti smanjuje se rizik obolijevanja i umiranja od bolesti povezanih sa pušenjem,upravo se zbog toga sustavno radi na suzbijanju bolesti pušenja.Naročito je važno educirati mlade o štetnosti pušenja,ali i njihove roditelje,jer posebno zabrinjava podatak da je sve veći postotak djece koja redovito puše,a porast je veći kod djevojčica.
Za prevenciju pušenja potrebno je djelovati još od dječije dobi.Nikada nije dovoljno naglasiti da pušenje povećava siromaštvo osobe koja puši i društva u kojem živi,a pušače treba uvjeriti da nije nikad kasno prestati pušiti te da je pušenje neprihvatljiv zdravstveni rizik i neprihvatljivo socijalno ponašanje.Stoga i Svjetska Zdravstvena Organizacija promiče strategiju odvikavanja i preporuku za liječnike,a uz to postoje mnoge metode i vrste pomoći pri odvikavanju te pušači znaju da nisu sami i da uvijek mogu potražiti pomoć liječnika.
Oko dvije trećine pušača navodi da želi prestati pušiti,a preko polovine pušača navodi da su unazad nekoliko godina prestali pušiti.Samo nekoliko trećina pušača koje odluče prestati pušiti potraži stručnu pomoć,a još manje njih koristi neki od pripravaka za olakšavanje simptoma odvikavanja.
U prva 72 sata od početka prestanka pušenja simptomi odvikavanja su najteži,ali isti se polako smanjuju u iduća 3 do 4 tjedna.Simptomi prilikom odvikavanja od pušenja su pojačan apetiti,dobivanje na težini,promjene ponašanja,nesanica,razdražljivot,anksioznost,poteškoće koncentracije i nemir.Olakšanje ovih simptoma može se postići bilo kojim od farmakoloških sredstava za pomoć prestanka pušenja.
Savjeti kod prestanka pušenja
Prilikom prestanka pušenja potrošačima se ne savjetuje koristiti lagane cigarete i elektronske cigarete zbog štetnih učinaka na ljudski organizam.
Ne savjetuje se koristiti light cigarete tj lagane cigarete jer mišljenja da je u njima manja količina štetnih sastojaka velika zabluda.One se rade iz nikotina koji se pregrijava a u njega se upuhuje CO2,odnosno ugljični monoksid.Također se buše rupe uz filter,da se dim pri uvlačenju miješa sa zrakom,ali to dovodi do jačeg uvlačenja te je količina udahnutih štetnih tvari ista.Duhanu se dodaju razni aditivi,te je tako u SAD-u odobreno oko 500 aditiva za proizvodnju cigareta.
Elektronske cigarete prema sveopćem mišljenju manje su štetne od običnih cigareta.Međutim,uvlačenje bilo kakvog dima u plućasa česticama nikotina i pratećih tvari je nezdravo i štetno.Zaključak Svjetske Zdravstvene Organizacije je da je njihovo korištenje samo uvod u pušenje pravih duhanskih cigareta i to najprije kod mladih koji počinju sa elektronskim cigaretama a nastavljaju sa pravim.Najčešći sastav tekućine za elektronske cigarete jeste glicerol,pripilen glikol,nikotin i arome.U SAD konzumiranje elektronskih cigareta je zabranjeno u barovima,restoranima i na radnom mjestu.
Zaključak
Prestanak pušenja tešak je i kompleksan proces i stoga treba iskoristiti sve resurse za pomoć i to od obitelji do liječnika.Donijeti odluku o prestanku pušenja i provesti je u dijelo nije nimalo lagan zadatak.Pušenje više i od fizičke ovisnosti o nikotinu,to je psihološka ovisnost.Pitanje je zašto neko uopšte puši-da le je to predah od napornog radnog dana,da li je to trenutak mira kada možete biti sami sa svojim mislima,ili je to ipak prilika za bijeg,opuštanje ili nagradu.
Prilikom donošenja odluke o prestanku pušenja potrebno je znati i shvatiti da nije važno koliko ste dugo pušili i koliko ste cigareta pušili.Važan je samo cilj koji je postavljen i čvrsta odluka o prestanku pušenja.Ukoliko ste i prije pokušavali prestati pušiti i niste uspjeli,nemojte prestati,to ne smije biti prepreka za pokušaj.Sa svakim novim pokušajem,šanse za prestanak pušenja su sve veće.
I na kraju nešto veoma bitno-treba potražiti stručnu pomoć,odnosno pomoć liječnika koji će vas ako je potrebno usmjeriti na stručne multidisciplinarne programe.Ukoliko je potrebno na raspolaganju su još i razna nikotinska zamjenska sredstva, što u mnogim zemljama svijeta predstavlja standardni farmakološki oblik liječenja, a cilj mu je da pušač prolazno dobiva manju dozu nikotina nego za vrijeme pušenja sa ciljem smanjenja simptoma ustezanja.U prvu liniju farmakološke terapije za prestanak pušenja uključen je još i bupropion te vareknil,ali je potrebno znati da se sva ta sredstva mogu uzimati uz kontrolu i preporuku iskusnog liječnika.Stoga,svim potrošačima se savjetuje ako žele prestati pušiti,neka to učine na vrijeme,jer u životu nikada nije kasno za novi početak,nadam se da će svi izvući neku pouku iz mog današnjeg bloga.
Comments
Post a Comment