Zašto potrošači vole da konzumiraju kafu,međutim da li znaju sve o kafi i koje su prednosti i nedostaci ovog čudesnog napitka

                                                       

 Danas ćemo pisati o kafi kao napitku današnjice, mnogi potrošači vole da piju i konzumiraju kafu međutim mnogi se danas da li je kafa toliko zdrava,i šta sve znamo a šta ne znamo o kafi,sa obzirom da se bliži 1 Oktobar koji je u svijetu poznat kao Međunarodni dan kafe tim povodom sam i izabrao da pišem o ovoj temi,smatram da će se mnogima dopasti i da ćete saznati dosta zanimljivih činjenica o kafi odnosno ovom vašem omiljenom jutarnjem napitku koji dosad niste znali.Naime 1 Oktobar Međunarodni dan kafe obilježava se širom svijeta kao najpopularnijeg napitka bez kojih većina stanovnika ne može da zamisli početak dana.Kafa nikad nije bila popularnija,a prema nekim mišljenjima procjenjuje se i do 3 miliona šoljica kafe,dok u suprotnosti sa ovime postoje i druga mišljenja prema kojima potrošači piju i do 6 miliona šoljica kafe.Postoji više načina pripremanja kafe a na našim prostorima najpoznatiji su Turska i Ekspreso kafa.Međunarodni dan kafe prvi put jeste službeno obilježen u Milanu 1 oktobra 2015 godine za vrijeme održavanja izložbe Expo u organizaciji International Cofee Organisation.Kafa je danas postala jedan od najpopularnijih toplih napitaka u svijetu,ona ima snažan utjecaj na mozak,pospješuje izmjenu tvari u organizmu,poboljšava snagu i rad srca,poboljšava krvotok u srcu,podiže krvni pritisak,povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju.Ovo piće je mnogo popularno u zemljama širom svijeta pa tako i BiH gdje se kafa najčešće pije polako odnosno pijucka iako stručnjaci smatraju da kafa otpušta puno više od svoje arome u velikim gutljajima.Poznavanje kvaliteta i prerađevine kafe jeste u nadležnosti poslove nutricionste koji treba da zna i upozori potrošače na njena štetna djelovanja u čemu ću pisati u jednom od narednih podnaslova.

                                              Historija i porijeklo kafe

Da bismo znali sve o kafi trebamo znati njenu historiju i porijeklo gdje i kako je kafa nastala.Naime postoje različite tvrdnje i činjenice o nastanke kafe,danas je kafa drugi najprodavaniji proizvod u svijetu a njenu proizvodnju uključeno je više od 25 miliona farmera u više od 50 zemalja širom svijeta.Ali koliko znamo o historiji kafe i šta sve trebamo znati.U nastavku slijedi priča o ovom napitku.

                                           Pastiri su pronašli kafu u Etiopiji 800 godine prije Krista

Prema jednim tvrdnjama Pastiri su pronašli kafu u Etiopiji.Međutim koliko je ova tvrdnja istinita.Tačnije legenda kafe da su koze pronašle kafu početkom 9 stoljeća.Pastiri su primijetili da se koze ponašaju čudno i energično nakon što pojedu bobice kafe.Zatim je lokalni monah napravio napitak sa bobicama i nakon toga nije mogao spavati cijelu noć.Taj događaj označio je rođenje šoljice kafe.Ipak u najranijoj upotrebi kafa se koristila kao hrana.Miješala se sa masnoćom da bi se napravile energetski bogate grickalice.

                                          Kafa je voće

Zrna kafe su zapravo sjeme koje posjeća na višnju.Međutim šta se događa sa bobicama iz kojih se vadi sjeme,na kraju se sve baca.Neke kompanije zabrinute zbog tolike količine zabrinute zbog tolike količine otpada proizvele su brašno od kafe koje je napravljeno od sušenog voća.Kažu da im je ukus oraha gorak međutim prehramben vrijednost jeste iznenađujuća.Brašno od kafe jeste bogat izvor proteina,kalija i antioksidanasa.

                                  Kafa je mnogo puta zabranjena kroz historiju

Kafa je bila zabranjena u Mekki 1511 godine jer su dužnosici bili sigurni da je ona izazvala radikalno razmišljanje.Italijanski svečenici su otišli korak dalje u 16 stoljeću označavajući kafu kao vražju tvorevinu.Još jedan pokušaj zabrane dogodio se 1777 godine kada je Fridrih 2 Pruski zabranio potrošnju kafe jer je smatrao da ona ugrožava potrošnju piva.

                                        Kafa raste dobro u blizini Ekvatora

Danas se kafa uglavnom uzgaja u Brazilu koji proizvodi 40 posto svjetske proizvodnje što je dvostruko više od proizvođača koji su na drugom ui trećem mjestu odnosno Kolumbije i Vijetnama.Svako od ovih lokacija uživa u toplini i vlazi ispijanja kafe tokom cijele godine,što je klima koja odgovara kafi.

                                       Najskuplja kafa na svijetu

Manje od pola kilograma ove kafe košta 600 dolara.Za toliki novac,mora da je nešto posebno.Kafa nosi naziv uwak i pravi se od izmeta divlje životinje koja se zove cibet i koja živi u Indoneziji.Ova životinja obožava plod kafe ali ne može probaviti zrna.Noću se penje na drveće,bere i jede samo najbolje bobice hrane.

                                      Kafa je zdrava

Potrošači se ne bi trebali osjećati loše zbog ispijanja kafe.Naravno ako piju kafu u velikim količinama i stavljaju puno šećera to svakako nije zdravo.Oni koji piju kafu imaju zdravstvene koristi od nje sa obzirom da kafa sadrži visok nivo antioksidanasa,kalija,mangana i B vitamina.Od kafe se niko ne može predozirati.Potrebno je popiti više od 100 šoljica da bismo unijeli smrtnosnu dozu kofeina.

                                     Proizvodnja kafe

Kada je riječ o proizvodnji kafe,kafa se uzgaja u više od 50 zemalja širom svijeta.Za uzgoj kafe neophodni su određeni klimatski uslovi pa tako govorimo o područjima u kojima su nadmorska visina,vrsta i hemijski sastav zemlje,količine padavina i broj sunčanih dana u godini odigrali presudnu ulogu u tome da ih možemo nazvati podnebljima odakle dospijeva kafa.Idealni uslovi za uzgoj kafe su u ekvateritorijanom pojasu koji je poznat kao tropsko područje ali samim tim i pojas kafe.On obuhvata središnji dio Afrike,Srednje i Južne Amerike i Jugoistočnu Aziju.Visoravni Kolumbije,plantaže sunčanog Brazila i mistične Indije,plodna polja iz srca vlažnog Vijetnama i egzotične Gvatemale postojbina su sve poznatije u svijetu Elixsir kafe.Ipak kafa dolazi iz različitih podneblja stoga ću u nastvku pisati u područjima u kojima se kafa najviše uzgaja i proizvodi

Kolumbija jeste svakako jedna od zemalja najpoznatijih po uzgoju kafe.Njene visoravni predstavljaju savršeno mjesto za uzgoj kafe a sve se to mahom dešava na malim brojnim farmama širom zemlje.Tradicionalni način uzgoja ali i transporta kafe danas je dio tradicije proizvodnje kafe u Kolumbiji.

Brazil kada je riječ o proizvodnji kafe u svijetu jeste svakako na prvom mjestu.Hiljade ljudi rade na farmama kafe u Brazilu gdje podjednako uspijevaju i Arabica i Robusta.Čista,slatka,srednje jačine i kiselosti jeste kafa koja u Brazilu uspijeva.

Indija se sa kafom susrela u 16 vijeku kada je Baba Budan iz Jemena donio tu magičnu biljku prokrijumčario nekoliko zrna i posadio ih..Od tada je Indija koja je poznata po filter kafi koja je veoma populana na jugu zemlje samo unaprijeđivala svoju industriju kafe.

Gvatemala jeste postala poznata po uzgoju kafe sa obzirom da je njena bogata vulkanska zemlja idealna za tako nešto.Ljuta aroma čokolade jeste ono što odlikuje kafu koja odavde pristiže a za to jeste isključivo zadužena mikroklima koja podrazumijeva isključivo uzgoj na visini iznad 1370 metara.

Vijetnam je zemlja u koju je kafa stigla sredinom 19 vijeka,a potom je njena proizvodnja iznova oživljena kroz nekoliko decenija.Sada je Vijetnam u samom vrhu zemalja koje izvoze kafu.Na brojnim malim plantažama širom zemlje se uzgaja Robusta.

Među zemljama gdje se uzgaja kafa su i Havaji,Meksiko,Etiopija,Jemen,Kenija,Portoriko,Indonezija,Nikaragva,Kuba,Panama itd.

U mnogim ovim zemljama kafa se i dalje uzgaja na malim farmama,a berba se obavlja ručno,što samo dadatno utiče na njezin kvalitet.Uostalom nakon toliko pažnje i ljubavi,kafa koja nam pristižeiz ovih podneblja ne može biti drugačija nego kafa vrhunskog kvaliteta i upravo zbog svih ovih njezinih svojstava kafa je cijenjen i obožavan napitak kod svih potrošača.

                                                       Potrošnja kafe u BiH i u svijetu

BiH je zemlja u kojoj je kafa omiljeni napitak te stoga ne treba čuditi podatak da je u prošloj 2021 godini prema podacima Uprave za neizravno operezivanje uvezeno 22,044,970 kg kafe u vrijednosti od 93,148,173 KM.Uvjerljivo najviše kafe na našem tržištu potiče iz Brazila te je tokom prošle godine više od 16 miliona kg uvezeno iz te zemlje u vrijednosti većoj od 50 miliona KM.Europljani su jedni od največih potrošača kafe na svijetu a BiH je na samom vrhu te liste.Zato se kaže da Bosanci vole piti puno kafe i da je shodno tome kafa njihova svakodnevnica.Naime,prema podacima sa stranice langeist.com u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroše 7,3 kg kafe,te smo uz Crnu gore gdje se potroši 7,6 kg rekorderi u regiji. Naime,Hrvati su za razliku od nas Bosanaca manji ljubitelji kafe,te se tako u susjednoj Republici Hrvatskoj konzumira 5,1 kg kafe a u Srbiji 4 kg kafe.Enormno visoka potrošnja kafe je u Luksemburgu,gdje se troši dvostruko više nego u Finskoj koja je na drugom mjestu.U Luksemburgu se potroši čak 25,1 kg kafe po glavi stanovnika a u drugorangiranoj Finskoj 11,8 kg kafe.Međutim.,kako se navodi to bi mogla uzrokovati činjenica da ljudi iz susjednih zemalja kupuju kafu u Lukisembrgu jer bi mogla biti jeftinija.Također bi moglo biti netačno zbog male populacije Luksemburga.Nordijske zemlje definitivno su največi potrošači kafe u Evropi.Stanovnici zemalja Njemačkog govornog područja Njemačke,Austrije i Švicarske također konzumiraju pristojnu količinu kafe. Pri dnu nalazimo največeg svjetskog potrošača čaja odnosno Tursku.Razlog tome jeste što Turci definitivno više vole čaj nego kafu.O čaju ću posebno pisati u jednom od mojih narednih blogova.

                                                   Rekordne cijene kafe u BiH

Ispijanje ovog napitka kod nas u BiH bez koje je nemoguće zamisliti svako druženje,razgovor ili odmor.Građani BiH su jedinstveni u svojoj strasti prema toplom crnom napitku za koje tvrde da ima dušu i da je postao dio ovdašnje kulture življenja.Kafu na ovim prostorima već dugo nazivaju izgovorom za razgovor što joj daje karakter društvenog fenomena.Dok ritual ispijanja kafe kod nekih podrazumijeva druženje,drugi više vole samoću. Ono što je ipak svima zajedničko jeste uživanje u napitku za kojeg konzumenti tvrde da ima dušu i posebnu čar okusa.Cijene kafe dostigle su svoj maksimum a ekonomski analitičari tvrde da će se problemi na tržištu nastaviti sve do 2023 godine.Visoke cijene sirove kafe na svjetskom tržištu odrazile su se i na potrošače u BiH koji osim većih cijena kafe u trgovinama,kafu skuplje plaćaju i u ugostiteljskim objektima.Ipak ovog užitka teško se i rijetko odriču.Kod nas u narodu kada se kaže idemo na kafu ne mora značiti bukvalno da se ide na kafu to može biti i poziv na izlazak i na druženje.Iz tih razloga kafa je poseban čin.Izraz da se ide na kafu ušao je u društvo i u kulturu.Prema mišljenjima nekih potrošača u Evropi ljudi nemaju vremena za ispijanje kafe,piju je sa nogu i to je to u tom slučaju to nije nekakva kafa,dolazimo do tog zaključka.

                                       U kojim zemljama se najviše pije kafa

Šta mislite u kojoj se zemlji najviše pije kafa.Da li u Turskoj,Srbiji,Bosni i Hercegovini,ne to nije tačno.Naš region svakako spada u vrh pri potrošnji kafe ali prvih deset mjesta zauzimaju neke druge zemlje.Iako na skoro svakom ćošku postoji kafić gdje se kafa može kupiti to po svakoj prilici nije slučaj kod nas.Evo kako u svijetu stoje stvari kada je u pitanju potrošnja kafe po glavi stanovnika.

Kanada-Kanada se izdvaja kao jedina nevropska zemlja na ovoj listi top 10 potrošača kafe.Kanađani obožavaju kafu.Pored toga što duž cijele zemljepostoje poznati lanci kafeterija svaki grad obiluje velikim brojem nezavisnih kafića.Kafa je toliko popularna u ovoj zemlji koja ima preko 35 miliona stanovnika tako da Kanadsko udruženje kafe smatra najčešće konzumiranim napitkom u cijeloj zemlji.

Luksemburg-Luksemburg jestde možda mala zemlja ali ljubav ove zemlje prema kafi je velika.Ova mala zapadnoevropska zemlja troši prosječno oko 6,5 kg kafe po broju stanovnika godišnje.Neke od karaskterističnih pića u Luksemburgu su Lait rosse ili rusko mlijeko ali i Caffe Gourmaind koji potiče iz Francuske i uglavnom se služi uz desert.

Belgija-U Belgiji ova zemlja ima dugu historiju kombinovanja čokolade za koju se kaže da je njihova nacionalna opsesija i oni popiju prosječno 1,35 šoljica kafe dnevno.Belgijanci obožavaju kafu,vole da je piju dok grickaju vafle,kao nacionalni specijalitet i njihov odgovor na obožavane krofne.

Švicarska-I u Švicarskoj je kao i u drugim zemljama ispijanje kafe veoma važna društvena aktivnost.Za prosječnog Švicarca ovaj napitak može predtavljati ozbiljan izdatak sa obzirom da u pojedinim kafićima cijena kafe dostiže i do 3,5.

Švedska-U Švedskoj postoji koncept zvani fika što bi u bukvalnom prevodu značilo popiti kafu.Fika mogu biti različite situacije kao što je pauza za kafu ili druženje sa prijateljima ali im je zajednički imenitelj upravo kafa.Mnogi Šveđani kafu uzimaju veoma ozbiljno i toliko predano da ona prestaje da bude samo napitak i postaje dio svakodnevnog života.U velikim gradovima a posebno u Štokholmu postoji veliki broj različitih kafeterija bilo da se radi o poznatim lancima ili simpatičnim lokalnim kafićima.

Holandija-Holanđani su bili prvi u Evropi koji su dobili prave stabljike kafe,koje je iz Jemena donio Peter van Brok.Kafa se naravno pije po kućama i to naročito kada je Koffietijd ili vrijeme za kafu,obično uz kolačiće.Interesantno je da se poimanje kafe donekle razlikuje između sjevernih i južnih djelova zemlje kao i u okviru različitih religija.Sjever pretežno naseljavaju protestanti koji služe kafu uz jedan kolačić,smatrajući to skromnim  gestom.Na jugu, koji je tradicionalno naseljen katolicima,vrijeme za kafu,pored kafe,podrazumijeva i slatku pitu.

Danska-Ako se za narode sa sjevera Evrope može reći da su ljubitelji ovog napitka,u tom slučaju je Danska princeza od kafe.Stanovnici Danske piju oko 1,146 šoljica kafe dnevno.U Danskoj se kafa pije uz svako jelo i obavezna je u svim prilikama uz kolačiće,torte ili male sendviče.

Island-U Rejkaviku glavnom gradu Islanda nećete naći lance kafeterija ali zato na pretek ima malih nezavisnih kafića svuda po gradu.Kao i ostali narodi sa sjevera Evrope Islanđani konzumiraju oko 5 šoljica kafe dnevno.U prilog činjenici da Islanđani ozbiljno shvataju kafu idu brojna takmičenja barista koja se organizuju u ovoj zemlji a sve u namjeri da se postigne najbolji kvalitet u pripremanju kafe.

Norveška-Kao i u većini Evropskih zemalja u Norveškoj je kafa postala popularna među bogatim slojevima stanovništa u 18 vijeku.Kafa se u Norveškoj uobičajeno servira uz doručak ali i dezert poslije večere.Norvežani obično vole da pozivaju društvo na kafu uz dezert i poslije večere.

Finska-U Finskoj se kafa konzumira svakodnevno tokom cijelog dana,Finci popiju 12 kg kafe po glavi stanovnika.Interesantno je da u Finskoj najveći broj sindikalnih organizacija insistira na pauzi za kafu.Veoma važan dio svakog okupljanja su bifei stolovi na kojima se služe sendviči,hljeb,kolači,torte i naravno neograničene količine kafi.Najpopularnije vrste kafe kod Finaca su blago pržene.Ovo je vjerovatno posljedica toga što su Finci kupovali zelena zrna i pržili ih.Finska kultura ispijanja kafe istrpela je različite uticaje ali jedno je sigurno još dugo će imati primat nad Fincima.Shodno tome Finci su na mjestu broj 1 u potrošnji kafe.

Koliko vi kafe pije svakodnevno,kakve tipove kafe pijete,da li više volite da uživate u kafiću ili u svom domu uz šolju toplog crnog napitka,razni su pitanja i činjenice u vezi kafe ali da li znate koje su prednosti i nedostaci ovog napitka.Ipak danas potrošači mnogo više piju crnu kafu nego bijelu,u mom sljedećem poglavlju ću pisati o prednostima i nedostacima kafe. 

                                                     Prednosti i nedostaci kafe                   

U nastavku ću pričati o prednostima i nedostacima kafe.Naime kafa je osvježavajući napitak oko čije zdravstvene koristi redovno vodimo raspravu.Smatra se stimulativnim pićem koji se priprema od mljevenog sjemena biljke kafe i pije se širom svijeta.Najvažniji sastojak kafe je kofein zbog kojeg se smatra da ima aktivno dejstvo na kompletan ljudski organizam. Neki je smatraju lijekom i dobrim stimulansom za početak dana i dobro raspoloženje,dok drugi tvrde da oteževa varenje i apsorbciju minerala,da izaziva zavisnost,hroničnu nesanicu,tahikardiju i slično.

                                                    Ljekovita svojstva kafe

Kafa povećava koncentraciju,poboljšava raspoloženje,smanjuje anksioznost,štiti od dijabetesa,kao i od Parkinsonove i Alcheimerove bolesti.Preporučuje se jedna ili dvije šoljice kafe ali ne i više.Ukoliko se pretjera sa konzumiranjem kafe dolazi do glavobolje,nesanice,lupanja srca itd.Stoga se svim potrošačima preporučuje da budu oprezni pri konzumiranju kafe i da paze koliko će kafe konzumirati.Shodno tome,može se reći da kafa povećava krvni pritisak nakon čega naglo opada.Zbog toga se kafa ne preporučuje ljudima sa visokim pritiskom.Štetna dejstva kafe se povećavaju u kombinaciji sa cigaretama i nedovoljnim kretanjem.U nastavku ću govoriti o ostalim prednostima kafe.

Zdravija jetra-Devet naučnih studija je dokazalo da kafa smanjuje rizik od ciroze jetre.Jedna šoljica kafe dnevno smanjuje rizik od ciroze jetre za 22 posto dvije šoljice za 43 posto,tri šoljice za 57 posto a četiri za čak 65 posto.

Bolesti srca-Revizicija više od 200 istraživanja o uticaju kafe na srce pokazals je da ljudi koji piju tri ili četiri šoljice kafe na dan imaju rizik 19 posto da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti.

Dijatebetes-Veliko istraživanje pokazalo je da svaka šoljica kafe na dan povezana sa sedam odsto manjim rizikom razvoja dijabetesa.

Rak-Naučna studija objavljena u Evropskom časopisu pokazala je da pasionirani ljubitelji kafe imaju osamnaest odsto manji rizik od razvoja raka jetre,endiometrije,usne šupljine,jednjaka i prostate.

Alzheimerova bolest-Analiza istraživanja o uticaju kafe na mozak pokazala je da ljubitelji kafe imaju 16 odsto manji rizik da će patiti od Alzheimerove bolesti ili demencije.

Depresija-Veliko istraživanje na 50,000 žena pokazala je da jedna šoljica kafe smanjuje rizik razvoja depresije za15 posto a dvije do tri šoljice dnevno za 20 posto.

Opšta smrtnost-Velika studija na pola miliona Evropljana sprovedena u razdoblju od 16 godina pokazala je da muškarci koji piju tri ili više šoljica kafe dnevno imaju 12 odsto rizik da će prerano umrijeti od onih koji ne piju.Kod žena je za razliku od muškaraca taj rizik manji za sedam odsto.

                                               Štetna svojstva kafe za organizam

Bez obzira što kafa ima pozitvne dokazane efekte za ljudsko zdravlje,velika količina kofeina u kafi može da u njoj prouzrokuje razne tegobe,zbog ćega većina stručnjaka ne preporučuje više od jedne do dvije šolje ovog aromatičnog napitka dnevno.Naime kofein je jedan od prirodnih stimulansa koji direktno utiče na centralni nervni sistem,a poznat je kao i faktor koji izaziva promjene u genetičkom materijalu.Ukoliko potrošači u potpunosti žele da izbace kofein a nisu spremni da se odreknu ovog toplog napitka običnu kafu mogu zamijeniti onom koja ne sadrži kofein ili čajevima koji sadrže kofein u manjoj mjeri kao što je zeleni ili crni čaj.U jednoj šoljici kafe nalizi se od 0,15 do 0,20 grama kofeina što odgovara dozi koja se nalazi u jednoj inekciji.Toksična doza kofeina za ljudski organizam iznosi oko  0,50 grama kofeina odnosno oko 3 do 4 šoljice kafe aa smrtonosna doza kafe iznosi oko 10 grama kofeina.Kofein također pojačava koncentraciju HDL i LDL kolesterola,ubrazava razgradnju masti i povećava potrošnju energije.Ono što je bitno napomenuti jeste da kofein ne dovodi promjene odnosa između kolesterola,pa se ne može smatrati štetnim kod ljudi koji imaju pojačan rizik od koronarnih bolesti i ateskleroze.Ispijajući kafu u velikim količinama mnogi potrošači postaju zavisni od kafe,čak kafu u velikim količinama mnogi porede i sa drogom.Međutim da bi se neka materija mogla svrstati u red opojnih droga moraju se ispuniti određeni uslovi kao što je pojava psihičke i fizičke zavisnosti i tolerancije.Poznato jeste da potrošači kafe čim ustanu stavljaju na štednjak džezvu za kafu.Oni moraju da popiju kafu sa bi se dobro osjećali.To je psihička zavisnost.Za razliku od psihičke zavisnosti,fizička zavisnost ispoljava se onda kada se naglo prestane sa uzimanjem kafe.Tada obično nastupa glavobolja.Tolerancija se pokazuje time što organizam podnosi sve veću dozu kafe i kofeina koja bi inače kod nenaviknutih osoba dovela do toksičnih pojava.Tako će osobe kojima organizam nije navikao na kafu već prilikom druge ili treće popijene šoljice kafe osjetiti glavobolju,razdražljivost,lupanje srca,drhtanje,dok u isto vrijeme osobe koje su naviknute na kafu sve to neće osjetiti.Međutim kod ovih drugih pojaviće se znaci hroničnog trovanja kao što su živčane smetnje i glavobolje,bolovi u rukama i nogama,pojava svraba,vrtoglavica i drugo.Posljednjih godina naučna ispitivanja sve više ukazuju na to da kofein stimuliše taloženje holesterola na zidovima krvnih sudova odosno ubrzava proces arteoskleroze.Pored toga kafa doprinosi  češćoj pojavi raka bubrega i dojke.Kada na jedan tas stavimo prijatno osjećanje,a na drugi sve štetne posljedice koji izaziva pijenje kafe nedoumice nema.Sa takvim saznanjem odluku o prestanku upotrebe ovog napitka lako je donijeti i uspješno sprovesti.

Mnogi potrošači se pitaju čime je kafa bogata,e pa odgovor na to pitanje je sljedeći-Kafa sadrži celulozu,masti,vodu,šećere,kiseline  i etarska ulja.Od mineralnih materija prisutni su kalijum i magnezijum a od vitamina niacin B3 .Pored svega toga kafa je bogata i antioksidansima koji spriječavanju njezino štetno djelovanje u ljudskom organizmu.

Prema mišljenjima potrošača kafa ima kancerogeno djelovanje i zbog toga je treba izbjegavati a za to postoji i jednostavno objašnjenje-Prženjem kafe na 250 do 300 stepeni Celzijusa dolazi do stvaranja akrilamida,koji je kancerogen.Istraživanjem jeste dokazano da kuhanjem,prženjem i pečenjem hrane i to posebno hrane koja sadrži škrob na visokim temperaturama iznad 120 stepeni Celzijusa dolazi do nastanka akrilamida.Tog akrilamida najviše ima i najviše se nalazi u čipsu i pomfritu.Shodno tome on nije prisutan u kuhanoj hrani.Akrilamid je pronađen i u šljivama,osušenim kruškama i crnim maslinama.

Također,i najveća krivica zbog štetnosti kafe jeste u greškama pri pravljenju kafe,uočene su mnoge greške.Osnovne greške kod pripremanja kafe su sljedeće

Previše miješanja ubija ukus

Zatim ostavljanje da se nekoliko puta podigne do vrha džezve uništava pijenu i mijenja ukus kafe

Miješanje nakon što je kafa zakuhana provrela i sklonjena sa ringle također će promijeniti ukus kafe

Ukoliko se kafa zaslađuje šećer je najbolje dodati dok je još voda hladna u džezvi,prije dodavanja i zakuhavanja kafe

Kafa se može također iskoristiti i za spoljašnju upotrebu i to u vidu prirodnih kozmetičkih preparata za lice i tijelo.Maska od kafe jeste odličan eliksir koji umornoj koži vraća život i smanjuje upalno crvenilo.Preporučuje se za sve tipove kože i zbog kofeinske sadržine postiže efekat zatezanja.Shodno tome uklanja izumrle ćelije i vraća mladalački ten.

                                                          Zaključak

                                   Općenito o kafi,sve što ste o ovom napitku ikad trebali znati

Moje današnje izlaganje završavam sa općenitostima o kafi i svemu što ste ikad trebali znati o ovom napitku.Kafa je kuhano piće sa prepoznatljivom aromom i okusom,koje se priprema od prženih zrna kafe koje su sjemenke iz bobice biljke Cofeea.Biljke kafe se uzgajaju u preko 70 zemalja,prvenstveno u ekvaterorijalnim regionima Amerike,Južne Azije,Indije i Afrike.Dvije vrste kafe koje se najčešće uzgajaju i koje imaju najmanju potražnu su Arabica,i manje sotisficirana ali i jača i izdržiljivija Robusta.Ova druga vrsta kafe je otporna na kafinu listnu rđu mada ima gorči ukus.Kafa je blago kisela i može da ima stimulušući efekat na ljude zbog sadržaja kofeina.Kafa je jedan od najpopularnijih pića na svijetu.Ona se može pripremiti i služiti na mnogo načina.Efekat konzumiranja kafe je bio predmet mnogih studija i naučnih istraživanja,međutim rezultati su varirali u pogledu relativne koristi od kafe.Većina nedavnih istraživanja ukazuje na to da je umjereno konzumiranje kafe benigno ili blago korisno kod zdravih odraslih osoba.Međutim diterpeni u kafi mogu da povećaju rizik od bolesti srca.Kultivacija kafe je prvobitno započeta u Južnoj Arabiji i kafa je postala značajna izvozna roba,ona je bila najvažniji poljoprivredni eksport za dvanaest zemalja 2004 godine,sedmi po veličini ilegalni eksport 2005 godine i druga najvrednija izvozna roba u svijetu od 1970 do 2000 godine.Zelena kafa je jedna od najprodavanijih poljoprivrednih proizvoda na svijetu.Postoje izvjesne kontroverze u pogledu uzgoja kafe i njezinog utjecaja na životnu sredinu.Konsekventno,zastupljenost organske kafe na tržištu je u porastu.

                                       Biljka kafe

Kafa se dobiva od biljaka iz roda Coffea,iz obitelji Rubiccae.Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka,ali se uglavnom koriste zrna kafe Arabica i kafe Robusta a Arabica je poznata kao brazilska kafa dok se Canephora uglavnom uzgaja u Africi.Obje vrste kafe rastu u različitim zonama sa toplom vlažnom klimom ali na različitim morskim visinama.Tako npr Arabica raste na 2,000 metara dok Robusta uspijeva na nižim visinama.Jedino se Arabica i Robusta komercijalno uzgajaju sa tim da većina svjetske proizvodnje otpada na Arabicu dok se Robusta manje uzgaja zbog svog gorko kiselog ukusa.Vodeće zemlje po proizvodnji kafe danas su Brazil,Kolumbija,Etiopija,Uganda,Indija i Indonezija.U nastavku ću pisati oArabiki i Robusti kao podrvrstama kafe.

                                   Arabika

Arabika je kvalitetna kafa,u ukupnoj svjetskoj proizvodnji zastupljena je sa oko 75 do 80 posto.Raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara i na plantažama ne dostiže veću visinu od 3 metra.Mladici treba tri godine da bi počela da cvjeta.A tek naredne godine, posle prvog cvjetanja može dati i prvi rod.Jedno drvo u prosjeku daje od 1 do 3 kilograma plodova a u Brazilu gdje je berba jednom godišnje,ta berba traje od Maja do Avgusta.Kod nas u BiH Arabika se obično prodaje u plastičnim kesicama.

                                                   Robusta

Ova vrsta kafe se uzgaja u Africi,Aziji,Indoneziji,Vijetnamu na nadmorskoj visini od 600 metara.Uzgoj ove vrste je lakši a otpornija je na bolesti.Zastupljena je sa 20 do 25 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji.Karakteriše je sitnije zrno,svjetlije boje i nepravilnog oblika.Napitak koji bi bio od čiste Robuste ne bio odgovarajućeg ukusa,već opor i gorak,bez arome.Zbog toga se ova vrsta kafe koristi prvenstveno za mješavine sa obzirom da daje punoću ukusu.Največi proizvođači Robuste su Vijetnam,Indonezija,Uganda i Obala Slonovače.Najznačajnija vrsta kafe Robuste kod je Nescafe Ekspreso.

                                              Sastav kafe

Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe jeste kofein koji se apsorbira odnosno prelazi direktno u krv gdje se zadržava otprilike do 4 sata.Kofein stimulira centralni živčani sustav odnosno mozak te povećava budnost,pažnju i raspoloženje a u prosječnoj šoljici kafe ga ima oko 100 do 150 miligrama.Zabluda vezana za kafu jeste ta da kafa povisuje krvni pritisak što je samo djelimično tačno jer je taj efekat povisivanja pritiska u biti samo kratkotrajan.Poslije toga će vrijednost krvnog pritiska opasti nego što je prvobitno porasla tako da se može reći da kafa snižava krvni pritisak.Ali pretjerivanje sa kafom kao i pretjerivanje u bilo čemu nije dobro.Najčešći problemi koji se javljaju kod konzumiranja kafe su nesanica,uzmemirenost,lupanja srca,bol u želucu i slično.

                               Kafa i religija

Pojavom kafe na Evropskom tržištu u 17 vijeku došlo je do velikih promjena.Opsjednutost ovim napitkom i biljkom dovelo je do toga da kafa bude proglašena satanističkim napitkom od strane nekih katoličkih svećenika.Oni su smatrali da bi kafa mogla da potisne upotrebu crvenog vina,ipak kada je papa Klement probao kafu navodno je odmah promijenio mišljenje.Rešio je tu religioznu dilemu tako što je probao napitak čineći ga prihvatljivim za porodilje.

                             Kafa i zdravlje

Prema podacima Svjetske Zdravstvene organizacije na planeti se popije oko 1,5 milijardi šoljica kafe.Smrtonosna doza kofeina prirodnog alkaloida koja se dobija od zrna kafe iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne težine što znači da čovjek može da umre od 12 grama kofeina tj 100 šoljica kafe.Izračunato je da je najveća bezopasna količina kafe 9 šoljica dnevno,ali pošto se za 4 do 6 sati uticaj kofeina izgubi,dnevna doza kafe može biti znatno veća.Dvije šoljice kafe sadrže istu količinu stimulansa kao i jedna tableta kofeina.Smatra se da se upotrebom kafe smanjuje apsorbcija vitamina i minerala,otežava varenja i da kofein kao psihoaktivna supstanca izaziva blagu zavisnost,nesanicu a ponekad i gorušicu.Kafa može biti uzročnik palpitacije,ubrzanog rada srca i glavobolje.Ipak kofein kao blagi stimulant ima pozitivno djelovanje na raspoloženje i budnost a neke studije su dokazale da podiže nivo psihofizičke spremnosti,spriječava pad kocentracije te smanjuje depresiju i aknsioznost.

                      Načini pripremanja kafe

Mnogi se pitaju kakvi su kod načini pripremanja kafa,e pa odgovor na to pitanje je lako dobiti, kafa se kod nas priprema na sljedeće načine,prije svega prije upotrebe kafe zrna kafe se suše,zatim se prže i melju.Prženje bi trebalo da traje između 7  i 14 minuta i tona tempreturi od 240 stepeni Celzijusa.Tokom prženja,tačnije između 11 i 12 minuta razvija se veliki broj aroma dolazi do gubitka vlage kao i do promjena u boji zrna.Također se smanjuju šećer i kiselost a dobija se gorčina.Usljed prženja kafe se stvara ulje koje zrnu kafe daje sjaj.Najbolja kafa se melje neposredno prije kuhanja.Inače postoji nekoliko načina na koji se kafa priprema

Ekspreso kafa je kafa za koju se smatra da je nastala u Italiji,iako je prvi aparat napravljen u Francuskoj još početkom 19 vijeka

Filter kafa smatra se da je prvi put napravljena 1908 godine.Slična je Ekspreso kafi sa tom razlikom  što se voda ne pušta pod pritiskom i slabija je od Ekspresa.

Crna kafa nazvana drugim imenom još i srpska,domaća,grčka bitno se razlikuje u tome što ima talog

Instant kafa je u obliku kakvom danas poznajemo nastala tridesetih godina 20 vijeka.Priprema je veoma jednostavna i brza,granule se samo preliju toplom ili hladnom vodom.

Postoji veoma veliki broj različitih napitaka od kafe sa raznim dodacima.To su Bečka kafa,Mocca,Ice cafe,Cappucino itd.U kafu se dodaju šećer,mlijeko,pavlaka,sladoled,cimet,smokva,čokolada,lješnjak,jaje itd.

                                               Savjeti vezani za kafu

I na kraju mog izlaganja želio bih sa vama da podijelim savjete vezane za kafu i njezinu konzumaciju.Dakle kako sam već u uvodnim izlaganjima rekao kafa jeste jedno od najpopularnijih pića na svijetu.Glavni razlozi za to su njezin odličan ukus kao i činjenica da kafa ljudima služi kao prividan izvor energije.Mnogi potrošači ne znaju da konzumacija kafe spašava život kao i da smanjuje rizik od Alzheimerove i Parkerove bolesti.Prema istraživanjima iz 2014 godine dokazano je da osobe koje piju barem jednu šoljicu kafe dnevno tokom perioda od četiri godine imale 11 posto manje šanse za dobivanje dijabetesa od onih osoba koje nisu pile ovaj napitak.Također ljudi koji više od četiri šoljice kafe dnevno imaju manji rizik da dobiju zloćudni tumor kože.Mnogi ljudi ne mogu započeti dan bez šoljice kafe sa toga ću sa vama podijeliti par korisnih savjeta kako taj ritual učiniti zdravijim i efikasnijim.

Traba zaslađivati kafu cimetom ili đumbirom umjesto šećerom-Za sve ljubitelje slađe kafe preporučuje se dodavanje uobičajenog cimeta umjesto šećera.Ne samo da se okusi odlično odlično poklapaju već žličica šećera može svakog jutra pridonijeti sniženju količine šećera u krvi i razini kolesterola 

U kafu treba ubacivati maslac umjesto mlijeka-Mlijeko i vrhnje nisu dodaci koje bi preporučio da se ubacuju u kafu zbog njihove štetnosti stoga svim potrošačima preporučujem da ubacuju maslac umjesto mlijeka.Na ideju kafe sa maslacem došao je Američki poduzetnik Dave Asprey.

Kafu bi trebalo miješati sa kokosovom vodom-Ne samo da će kokosova voda zasladiti vašu hidrataciju nego će pospješiti hidrataciju vašeg organizma.Također kokosova voda je dobar izvor kalija što smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara,kao i viskog krvnog tlaka.

Pravilna zaštita zrna kafe-Najveći neprijatelji zrnima kafe su vlaga i zrak.Kada su jednom izložena ova dva faktora zrna kafe se brzo rasplinu.Kafa će duže ostati svježa ako kupite i čuvate cijela zrna najbolje u neprozirnoj i dobro zatvorenoj posudi.Najbolji način da prepoznate svježa zrna kafe jeste miris,potrebna je slatka,zemljasta aroma kafe.

Upotreba organskih zrna-Mnogi misle da to nije slučaj sa kafom ali zrna koja nisu organski uzgojena mogu sadržavati pesticide,herbicide,hemijska goriva i druge potencijalno štetne hemikalije.Glavna opasnost kod neorganskih zrna kafe jeste u tome što mnogi djeluje kao kseonoesterogeni što dovodi do poremećaja u hormonalnom balansu između muškaraca i žena.Zato svi potrošači kafe umjesto da kupuju jeftina zrna trebaju kupovati kvalitetnije jer će se im to dugoročno isplatiti.

Kafu treba piti nakon doručka-Većina potrošača ispija kafu odmah nakon što se probudi,ali to nije preporučljivo zato što kofein uzrokuje ispuštanje šećera u krvotok,što dovodi do onesposobljavanja inzulina te pada razine šećera u krvi.Kao posljedica toga ljudski organizam zahtijeva još više šećera kao rezultat žudnje za hranom.Također brojna istraživanja su dokazala da konzumacija kafe prije doručka omete tjelesnu proizvodnju  kolesterola što može povećati toleranciju na kofein i uzrokovati ovisnost.

Hladno kuhana kafa-Istraživanja su pokazala da je za zdravlje najbolja hladno kuhana kafa.To ne znači da kafu trebate skuhati pa onda pustiti da se ohladi već je zdrava kafa ona koja se hladno skuha.Hladno kuhana kafa je mnogo ukusnija zato što ulja koja sadrže zrna kafe oksidiraju i daju kafi kiselkast okus.

Dodavanja soli u kafu-Neki potrošači vole kafu baš zbog njezine specifične gorčine ali ako ne spadaju u tu skupinu a nisu voljni probati hladno kuhanje postoji jednostavniji način za popravljanje okusa kafe.Dovoljno je samo u kafu ubaciti mrvicu soli i promiješati,sol se neobično veže za ukusne pupoljke koji detektiraju gorčinu i zaustavlaju ih u obavljanju njihove zadaće.

Treba napraviti svoju pjenu-Ako  ste jedna od osoba koja voli svoju kafu sa pjenom od mlijeka umjesto da kupujete profesionalni aparat za kafu ili je svakodnevno pijete u kafiću jeftinije riješenje je da naučite samostalno raditi mliječnu pijenu.Jedino što vam je potrebno za to jeste mlijeko od barem 2 posto mliječne masti,staklena posuda,mikrovalna i dvije minute vašeg vremena.Mlijeko treba staviti u staklenu posudu te ugrijati dok je vruće.Nakon toga na staklenu posudu stavite poklopac te je protresite na dvadesetak sekundi dok ne dobijete mliječnu pjenu.Mlijeko stavite u kafu tako da žlicom pridržavate dobijenu pjenu koju stavljate na kraju i tako ste dobili svoj vlastiti Caffe Latte.

Sirupi za kafu-Klasična kafa je odlična ali za one koje vole američke inovacije poput Starbucksa savršeni dodatak kafi su sirupi.Naravno oni se uvijek mogu kupiti ali jeftinije je da ih prilagodite sami.To možete učiniti tako da pomiješete dvije šoljice šećera u dvije šoljice vode  te ih prigrijete na laganoj vatri dok se smjesa ne otopi.Nakon toga unutra možete ubaciti ekstrakt vanilije,karamele ili jagode ovisno o tome koji okus želite dobiti i to sve miješate dok ne postane jedna cijelina.

I na samom kraju krajeva savjeti za čuvanje kafe.Kafu je najbolje čuvati u zatvorenoj staklenoj posudi sa obzirom da su njeni najveći neprijatelji vlaga i zrak,a ne paše joj ni sunčeva svjetlost jer i tada gubi svježinu.Stoga je treba čuvati u hermetičkoj zatvorenoj posudi udaljenoj od izvora topline.Najbolji način da imate uvijek svježu kafu jeste da je sami meljete jer svježa kafa imasnažniju aromu od one koja je stajala.Postoji veliki broj napitaka od kafe pa je možete kombinirati sa čokoladom,mlijekom,alkoholnim pićima,šlagom,sladoledom it.Najbolja temperatura za kuhanje kafe je 95 stepeni celzijusa,odnosno neposredno prije nego što voda zavrije.Na nižoj temperaturi od ove ne ekstrahira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna pa je kafa slaba dok se na višoj temperaturi povećava kiselost.Kod kuće možete pripremiti klasičnu Tursku kafu a ukoliko želite Ekspreso kafu za to će vam trebati poseban aparat.Ukoliko posjedujete aparat za Ekspreso i Capuccino te želite dobiti bogatu pjenu od mlijeka pod pritiskom,u mlijeko trebate staviti nekoliko kapi mineralne vode i pjena će biti jedinstvena.Za obožavatelje kafe sa šlagom,mala tajna jeste dok mutite šlag u vrhnje stavite nekoliko kapi ruma.Ono što je najvažnije jeste sama ceremonija ispijanja kafe koju se neki doveli do savršenstva.Bez obzira da li se radi o turskoj,ekspreso,produženoj,sa šlagom ili alkoholom kafa se uvijek uživa polaganem ispijanjem bilo da ste sami ili u ugodnom društvu.