Hranimo li se zdravo,kakva je situacija sa prehranom,proizvodnjom i izvozom hrane u svijetu sa obzirom na globalnu ekonomsku krizu

                                                                Uvod

Jučer je u svijetu obilježen Svjetski dan hrane.Naime mnogi od nas nisu znali za taj datum  i nisu upoznati sa tim podatkom sa obzirom da mnogi od nas ne vode računa o svom zdravlju,ne vode računa o ishrani,i koje namirnice će konzumirati to stoga može da dovede do pretilosti odnosno gojaznosti sa obzirom da nisu sve namirnice zdrave neke mogu biti i ubojite za potrošače ako ih pretjerano troše i konzumiraju stoga u našem jelovniku imamo pravilnu i nepravilnu ishranu stoga trebate paziti šta jedete.Za početak ću pisati o tome kako je došlo do toga da se obilježava Svjetski dan hrane.

Naime,Svjetski dan hrane utemeljen je od strane zemalja članica Organizacije za poljoprivredu i prehranu na dvadesetoj konferenciji Organizacije za poljoprivredu i prehranu koji je održan u Novembru 1979 godine.Odabrani datum 16 Oktobar obilježava se kao godišnjica osnivanja te organizacije.

                       Kako je došlo do toga da se ovaj dan obilježava i koja je njegova svrha i značaj

Dakle mnogi se pitaju od kada se obilježava Svjetski dan Hrane kako je došlo do toga i koju je to svrhu imalo u daljnjem razvoju civilizacije.Naime civilizacija je bila temeljena na poljoprivrivredi.Poljoprivreda je kroz historiju imale svoje razne značajne doprinose današnjem čovječanstvu ali vjerovatno najznačajnija uloga poljoprivrede bila je upravo riješavanje problema gladi za 850 miliona ljudi i to većinom u pohranjenim ruralnim područjima.Jedini način riješavanja problema za njih bilo je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili.Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima bila je upravo zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.Na Svjetskom  samitu u Rimu održanom 1996 godine kao i pet godina kasnije 2001 godine svjetski čelnici su se zavjetovali da će se do 2015 godine broj gladnih smanjiti na pola.Otada Svjetski dan hrane na lokalnoj,nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unaprijeđivanje solidarnosti kao i planiranje aktivnosti o borbi protiv gladi.Shodno tome Svjetski dan hrane jeste dan posvećen borbi protiv gladi u cijelom svijetu.Dakle od 1979 godine se obilježava svakog 16 oktobra kada se ljudi širom svijeta okupljaju kako bi iznijeli svoj stav za iskorijenjivanje gladovanja.Proslavljajući stvaranje Organizacije za hranu i poljoprivredu događaji se organiziraju u preko 150 zemalja širom svijeta što ga čini jednom od najslavnijih dana kalendara UN.

                          Prehrana kod naših domaćih potrošača

Mnogi se pitaju kakva je situacija sa ishranom kod naših domaćih potrošača u posljednje vrijeme sa obzirom na poskupljenja i ekonomske krize posebno u 2022 godini kada je sve drastično poskupilo.Dakle može se reči da su naši potrošači posljednjih godina dramatično promijenili režim prehrane i prehrambene navike što je upravo rezultat kriza izazvanih pandemijom Covid 19,zatim globalnih ekonomskih kriza,urbanizacije te rasta dohotka.Potrošači su tako prešli sa sezonskih jela utemeljenih uglavnom na biljnoj bazi i ishranom bogatom vlaknima na ishranu koja sadrži visoko rafinirani škrob,šećer ,masti,sol,hranu i ostale proizvode životinjskog porijekla.Manje vremena se potroši na pripremu jela kod kuće a potrošači posebno oni u urbanim pordučjima se sve više oslanjaju na supermarkete,brzu i uličnu hranu i restorane sa dostavom.Kombinacija nezdrave prehrane i sjedilačkog načina života dovela je do porasta stope pretilosti ne samo u razvijenim zemljama već u zemljama sa niskim prihodima gdje glad i pretilost često koegzistiraju.Sada je preko 670 miliona odraslih kao i 120 miliona djevojčica i dječaka pretilo a preko 40 miliona djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu dok preko 820 miliona ljudi pati od gladi.

                        Nezdrava prehrana

Nezdrava prehrana je vodeći faktor rizika za smrt od nezaraznih bolesti,uključujući kardiovaskularne bolesti,dijabetes i određene vrste raka.Povezane sa petinom smrtnih slučajeva širom svijeta,nezdrave prehrambene navike uzimaju danak u nacionalnim zdravstvenim proračunima.Gojaznost i drugi oblici pohranjenosti pogađaju jednu do tri osobe.Projekcije govore da će taj broj do 2025 godine biti jedan na dva.Dobra vijest jeste da pristupačna riješenja postoje za smanjenje svih oblika neuhranjenosti ali zahtijevaju veću globalnu predanost i djelovanje.Način na koji naši prehrambeni sistemi trenutno rade od poljoprivredne proizvodnje pa sve do prerade i maloprodaje ima malo prostora za svježu i lokalnu proizvedenu hranu koja bi trebala biti prioritet.Intenzivirana proizvodnja hrane u kombinaciji sa klimatskim promjenama uzrokuje brzi gubitak klimatske raznolikosti.

                  Biodiverzitet

Danas samo devet biljnih vrsta čini 66 posto ukupne proizvodnje biljaka uprkos činjenici da se tokom historije više od 6000 vrsta uzgajalo za hranu.Različite vrste usjeva presudne su za pružanje zdrave prehrane i očuvanje okoliša.

                Zdrava prehrana

Zdrava prehrana jeste ona koja zadovoljava prehrambene potrebe pojedinaca pružanjem dovoljne sigurne i raznolike hrane za vođenje aktivnog života i smanjenje rizika od bolesti. Zdrava ishrana između ostalog uključuje voće i povrće u kojem sam pisao u jednom od mojih prvih blogova,mahunarke,orašaste plodove,sjemenke i cijelovite žitarice kao i hranu koja sadrži malo masti,posebno šećer i sol.Međutim mnogim potrošačima danas zdrava prehrana nije dostupna,te se potrošačima preporučuje da budu na oprezu i paze koja hrana je opasna po njihovo zdravlje.

                    Namirnice koje mogu biti opasne po zdravlje potrošača i kako prema njima postupati

Postoji čitav niz zaraznih bolesti koje nazivamo bolesti koje se prenose hranom odnosno tzv trovanje hranom  a da nismo ni svjesni.Te bolesti su posebno opasne za određeni niz dobnih skupina kao što su recimo trudnice i starije i iznemogle osobe.Potrošači u svojoj prehrani i pri konzumiranju određenih namirnica trebaju paziti iz kojih namirnica vreba opasnost i kako pri izboru hrane koju će jesti trebaju raditi dobre i sigurne izbore.Ali pitamo se zašto je to tako,odgovor na ovo pitanje itekako postoji.Dakle,od malih nogu nas uče da peremo ruke prije jela,da ne jedemo hranu sa poda zatim da pazimo na rok trajanja nekog proizvoda jer naravno ono što je dotrajalo nije za upotrebu,to smo posebno naučili u vrijeme pandemije Covida 19 mada smo trebali sve to i prije znati.Tokom godina smo naučili kako čitati deklaracije sa namirnica kako čuvati hranu da se ne pokvari i kako i kada prepoznati da neku namirnicu ne bi smjeli jesti posebno tokom ljeta i ljetnih vrućina.Pandemija nas je sve ipak osim iznimne osobne važnosti higijene upozorila na to koliko hrana može biti idealna podloga za rast mikrorganizama a time i prijenosnik raznih bolesti.Dakle kako sam napisao na početku ovog teksta mnoge zarazne bolesti prenose se hranom a da potrošači toga nisu ni svjesni,najpoznatija je bakterija po tom pitanju salmonela.Neka hrana nije rezervisana za higijenski upitne uvjete ili neke druge dijelove svijeta i zapadni svijet jeste sklon pojavi ovih bolesti što zbog postupaka uzgoja hrane,proizvodnjei transporta zatim rukovanja hranom.Laički zaključeno dočekali smo turističke izlete svemirskim brodovima i silan razvoj tehnologija a još uvijek padamo na ispitu sigurnosti i higijene namirnica koje redovno konzumiramo.Ali dok zdravi ljudi obično prođu uz blaže simptome,one rizične skupine u koje spadaju starije osobe,djeca i trudnice kao i imunokomprimitovane osobe podložne su jačim simptomima.

                       Koje su namirnice u prehrani posebno opasne

Trudnica,djeca i starci dakle trebaju posebno pratiti i poznavati rizične namirnice i mogućnosti smanjenja rizika trovanja pojedinih mikrorganizama hranom.Premda sve namirnice mogu biti izvor bolesti koje se prenose hranom neke se povezuju sa specifičnim mikrorganizmima a to su i igri sljedeće namirnice

Jaja se povezuju sa pojavom salmonele posebno kada su termički obrađena

Mesom i mesnim proizvodima najčešće se prenose Salmonella,Campylobacter,Listeria kao i neki virusi,primarno kao posljedica kožne kontaminacije odnosno korištenjem istog pribora i opreme za obradu sirove i pripremljene hrane,ali i uslijed nedovoljne termičke obrade.

   Morski plodovi povezuju  se sa zarazom koronavirusom i bakterijskim toksinima.

Povrće koje se ne opere može biti prenosilac bakterije Salmonella,Clostridium toksina,parazita Toxoplazma te virusa hepatitisa A kao i koronavirusa.

                                   Pet ključnih koraka za sigurnu hranu

Kada je riječ o uzročnicima bolesti koje se prenose hranom teško će itko na osnovu izgleda hrane,zaključiti da li je ta hrana potencijalni izvor opasnosti ili nije.Upravo iz tog razloga je veoma važna temeljita higijena tokom pripreme i rukovanja sa hranom te njeno pravilno čuvanje.U tome nam svima pomaže pridržavanje pet ključnih koraka za sigurniju hranu

Odvajanje čistoće učestalim pranjem ruku-prije upotrebe hrane,za vrijeme pripreme hrane,nakon obavljanja nužde,pranjem i sterilizacijom svih površina,pribora i posuđa koje se koriste za pripremu hrane,zaštitom kuhinje i hrane od insekata,nametnika i drugih životinja

Odvajanje kuhane od sirove hrane i korištenje posebne opreme i pribora za rezanje sirove i pripremljene hrane.Sirova hrana a osobito meso i plodovi mora mogu sadržavati mikrorganizme koji su uzročnici trovanja hranom.Ne treba ispirati meso u sudoperu.

Potpuno termički obraditi hranu,osobito meso,jaja i plodove mora. Temeljito kuhanje i pečenje ubija sve opasne mikroorganizme.Što se tiče ostataka hrane,skuhana hrana se mora dobro podgrijati prije konzumacije.

Čuvati hranu na sigurnim temperatura kako bi se usporilo razmnožavanje mikrorganizama.Skuhanu ili pečenu hranu treba unutar dva sata spremiti u hladnjak,ne čuvati predugo,a zamrznutu hranu treba polagano odmrzavati ne na sobnoj temperaturi već u hladnjaku.

Upotrebljavati sigurnu vodu i sirove namirnice koje nisu neobičnog okusa,mirisa ili izgleda i kojima nije istekao rok trajanja upotrijebiti do.......... itd.

                                Problemi sa izvozom hrane u svijetu

Što se tiče izvoza hrane u svijetu on je u ovoj 2022 godini značajno opao kako zbog pandemije Coronavirusa koji se dosta odrazio na poljoprivredu,pa tako i zbog Rusko Ukrajinske krize ali koji je zapravo razlog zašto je to tako i koje su sve države ograničile izvoz hrane u svijetu,pitate li se.Naime Ruska blokada isporuke hrane iz Ukrajine i mogući gubitak ukrajinske žetve dominiraju medijima posljednjih mjeseci.Od Februara do Juna 2022 godine globalne cijene pšenice porasle su za više od 60 posto i dovele do humanitarne zabrinutosti i upozorenja međunarodnih razvojnih agencija na povećanje nesigurnosti oko dostave hrane u siromašnim afričkim i azijskim zemljama.Međutim u siromašnim državama u svijetu približno 80 posto svih kalorija dolazi od žitarica.Najvažnija je riža na koju otpada 27 posto kalorijskog unosa po osobi u državama u razvoju i glavni je artikl u Aziji.U državama kao što su Mijanmar i Kambodža riža donosi 80 posto kalorija.Kukuruz je najvažnija žitarica u Africi.Približno 30 posto svjetskog kukuruza se konzumira u afričkim državama a ljudi iz Malavija,Lesota i Kanade u prosjeku pojedu između 90 i 180 kilograma kukuruza godišnje. Pšenica koja je druga najvažnija žitarica planete,relativno je nevažna u siromašnim državama.Primjera radi,godišnja potrošnja pšenice po glavi stanovnika je 17 kilograma u subsaharskoj Africi.

                       Globalna ekonomska kriza dosta je uticala na izvoz hrane

Dakle kako sam podnaslov kaže globalna ekonomska kriza u 2022 godini dosta je uticala i na proizvodnju i na izvoz hrane u svijetu.Sada razmotrimo Ukrajinski doprinos globalizaciji hrane.Tokom 2020 godine izvezeno je jako malo riže 18 miliona tona pšenice i 28 miliona tona kukuruza.Ukrajina je bila peti največi svjetski izvoznik pšenice nakon Rusije koja je izvezla 37,3 miliona tona,Amerike koja je izvezle 26 miliona tona i Francuske 19,8 miliona tona, te četvrti izvoznik kukuruza nakon Amerike koja izvozi 52 miliona tona,Argentine 37 miliona tona i brazila 34 miliona tona.Gubitak ukrajinske pšenice i kukuruza, sam po sebi, kada  ne trebao dovesti do nesigurnosti  kada je riječ o hrani o siromašnim državama jer se proizvodnja i izvoz iz drugih država može povećati.Uzmimo za primjer kukuruz.Siromašne države se mogu za njega oslanjati na domaću proizvodnju a jako malo na uvoz iz Ukrajine.Tako je na primjer Kenija uvezla samo 11,818 tona kukuruza iz Ukrajine.Deficit takve veličine trebao bi se relativno lako nadomjestiti od drugih proizvođača naravno kada se ima u vidu da se većina kukuruza ne koristi u ishrani potrošača.U SAD potrošači u ishrani konzumiraju 10 do 12 miliona tona kukuruza godišnje i koriste kukuruz u proizvodnji zaslađivača.Također drugi potrošači po redu su potrošači pšenice,u proizvodnji se mora nadoknaditi gubitak ukrajinske pšenice.Proizvodnja pšenice u prošlosti pokazuje kako mnoge države ne rade u punom kapacitetu.Opasnost od manjka Đubriva također ima mjesto jer bi to moglo dovesti do manjka proizvodnje i poskupljenja hrane globalno gledajući.Ali,sve u svemu Ukrajina izvozi tek 0,8 posto svjetskog gnojiva.

                                              Šta ako dođe do prestanka izvoza hrane

Kada se sve rečeno uzme u obzir,siromašne države ne bi trebale biti značajnije pogođene prestankom izvoza hrane i nedostatkom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.Ali to ne znači da su prenapuhane brige za nesigurnost u izvozu hrane.Problemi su dosta drugačiji i složeniji od onoga što naslovi nude.Nesigurnost sa hranom godinama se pogoršava.U državama sa niskim prihodima procenat ljudi koji nemaju kvalitetnu ishranu porastao je na 13 posto od 2015 do 2019 godine zbog nekoliko faktora koji se preklapaju kao što su klimatske promjene,neuspješne institucije i regionalni oružani sukobi.Ruska invazija na Ukrajinu može zaista napraviti probleme na svjetskom tržištu hrane,može smanjiti kratkoročnu dostavu hrane naročito kada su na snazi poremećaji u linijama pošiljke i pristupu lukama,na svu sreću nedavni pregovori su pokazali kako se taj problem može riješiti.Nadalje 850 miliona tona svjetskih rezervi žitarica od kojih je 25 posto u rukama SAD i Evropske Unije može pomoći pri privremenim deficitima.Povećanje proizvodnje omogućava širenje rezervi žitarica bez smanjenja globalnih isporuka a sa većim rezervama se dolazi u situaciju da se manje količine mogu lakše rasporediti kako bi se umanjili privremeni deficiti. Povećanje proizvodnje i robnih rezervi ublažava poremaćaje usljed rata i smanjuje globalnu ovisnost o ruskom poljoprivrednom proizvodu što donosi ukrajinskim saveznicima više prostora za političke manevre.Za siromašne države kojima svakodnevno raste opasnost od hronične nesigurnosti sa hranom,ove politike donose osiguranje od masovnog gladovanja.Kriza sa hranom koju je izazvao rusko ukrajinski rat ističe akutne izazove sa nesigurnošću hrane.Detaljniji pregled pokazuje kako su problemi sa izvozom hrane dublji od trenutnog rata,te da globalni prehrambeni sistem treba hitno postati otporan iz političkih i humanitarnih razloga.

                         Države u svijetu koje su privremeno zabranile izvoz hrane

Indija je posljednja država u svijetu koje su se odlučile da privremeno zaustave izvoz hrane.To je učinila usljed rasta cijena pšenice a koji je uzrokavan agresijom Rusije na Ukrajinu.Kao što je već  ranije navedeno Rusija i Ukrajina su među največim izvoznicima pšenice u svijetu.Sa tim u vezi,ne samo da je ugrožena proizvodnja ove namirnice nego i izvoz onoga što se uspijeva proizvesti.U Ujedinjenim nacijama tvrde da je Rusija blokirala izvoz 22 miliona tona pšenice koji se nalaze u ukrajinskim lukama.Ukrajinska pšenica je najpotrebnija Africi i Bliskom istoku.Osim toga Ukrajina i Rusija su značajni proizvođači i drugih namirnica koje se izvoze širom svijeta a među njima je i suncokretovo ulje.Osim Indije koja je izvoz hrane privremeno zabranila odnosno onemogućila do 31 decembra 2022 godine to su učinile i sljedeće države

Argentina do 31 decembra 2023 godine

Alžir do 31 decembra 2022 godine

Egipat do 12 juna 2022 godine

Indonezija do 31 decembra 2022 godine

Iran do 31 decembra 2022 godine

Kazahstan do 15 juna 2022 godine

Kosovo do 31 decembra 2022

Turska do 31 decembra 2022

Ukrajina do 31 decembra 2022

Rusija do 31 augusta 2022

Srbija do 31 decembra 2022

Tunis do 31 decembra 2022

Kuvajt do 31 decembra 2022

Prema navodima Američke televizijske kuće Cnbc,navedene države su onemogućile izvoz različitih namirnica od suncokretovog i palminog ulja,zatim voća i povrća,šećera i mlijeka kao i drugih namirnica.

I za kraj bloga treba da znate da se hranite zdravo jer samo dobrom ishranom možete doći i do dobrih rezultatu u pogledu održavanja dobre linije,jer zdravlje je ipk nešto je čovjeku najvažnije.