Kakva je uloga voća i povrća u potrošnji i prehrani potrošača,sve što o voću i povrću trebate znati



                                                                 

                                   

Uvod  

                                             Voće i povrće u pravilnoj prehrani potrošača

Moja današnja tema jeste voće i povrće u prehrani potrošača,koliko potrošači konzumiraju voće i povrće u prehrani i kako je ono zdravo za ljudski metabolizam,svako voće i povrće u sebi sadrži aditive koje ga čine nezdravim,ali najbitnije je poznavati nutritivna svojstva voća i povrća.Poznavanje nutritivnih svojstava voća i povrća kao i njihovih prerađevina jeste od izuzetne važnosti za prehrambenog tehnologa,svako ko ima spremu i zvanje za prehrambenog tehnologa treba da poznaje kvalitet voća i povrća a i shodno tome njegova nutritivna svojstva.Nije dovoljno znati samo kako proizvesti odnosno voće ili povrće nego treba znati kako obratiti pažnju na to i kako ostvariti zahtjeve i zadovoljstvo potrošača u pogledu opšteg kvaliteta proizvoda.Savremeni način potrebe nameće potrebu planiranja dnevnog obroka kao i planiranje unosa potrebnih nutrijenata.Procesuiranje voća i povrća u sokove i džemove koje u supermartketima kupuju naši domaći potrošači općenito rezultira smanjenjem antioksidativnih svojstava.Voće je za potrošače bogat izvor ugljikohidrata,minerala,vitamina i vode.Veličina našeg svježeg voća sadrži oko 80 posto do 93 posto vode,potom oko 15 do 20 posto ugljikohidrata,veoma male količine masti i oko 1,5 posto bjelančevina.Mnoge vrste voća sadrže različite voćne kiseline koje svježem voću daju ugodan kiselkast okus i prosječno ih ima oko 3 do 4 posto.Voće i povrće sadrži oskudne količine proteina izuzev nekih iznimki.Mnogo voće je bogato vitaminima,mineralima i neprobavljivim polisaharidima.Energetska vrijednost voća je skromna,zbog toga ga svi potrošači smatraju hranjivim za svoj metabolizam.Dakle,možemo zaključiti da za potpunije razumijevanje voća i povrća u prehrani,osim njegovog hemijskog sastava moramo poznavati funkciju voća i povrća u metabolizmu čovjeka.

                                 Kvaliteta voća i povrća i njihovih prerađevina

Voće i povrće su veoma neizostavna komponenta u svakodnevnoj i zdravoj pravilnoj prehrani kod potrošača jer su upravo niskoeneregetske i visokoprehrambene namirnice.U svom sastavu ne sadrže veće količine komponenata koje bi organizmu dale energiju kao što su to masti ali zbog vitamina i prehrambenih vlakana te namirnice su veoma značajne za ljudsko zdravlje.U posljednje vrijeme veliki se značaj pridaje unosu namirnica bogatog nutritivnog sastava i samim time pozitivno djeluju na zdravlje cijelog organizma.Ove namirnice bogatog nutritivnog sastava su prevencija u borbi protiv karcinoma svih potrošača koje konzumiraju učestalo voće i povrće.Podatke u nutritivnom sastavu voća i povrća možemo dobiti određivanjem njihovog hemijskog sastava.Osnovni parametri njihove kvalitete nalaze se u svim sirovinama koje su zastupljene u različitoj količini.Svaka ta sirovina sastoji se od dijela vode i suhe tvari.U suhoj tvari sadržani su parametri koje čine prehrambenu vrijednost neke namirnice.Određivanjem navedenih parametara dobija se uvid u prehrambenu vrijednost namirnice kao i uvid o njezinom kvalitetu shodno propisima o pravilniku koje mora sadržavati svaka namirnica.Voće i povrće nije specifično po svom proteinskom sastavu ali sadržaj proteina nije zanemariv.Sa obzirom na to da je svježe voće i povrće bogat izvor vitamina od kojih je najrašireniji vitamin C,ali i sekundarnih biljnih metabolita opisane su metode određivanja sadržaja vitamina C kao i fenolnih spojeva.Također što se tiče prerađevina u nekoliko prerađevina dat je uvid u očuvanje nutritivne kvalitete proizvoda nakon primjene tehnoloških procesa prerade.

                              Informiranje potrošača o proizvodu

Informiranje potrošača o proizvodu voća ili povrća kakvo je ono što se tiče njegove vrijednosti i hranjivosti jeste pravno zaštićeno brojnim legislativama i zakonima o zaštiti prava potrošača,ti zakoni se uvijek temelje na odgovornosti proizvođača kao i distributera.Kod nas u Bosni i Hercegovini jeste osnovna obaveza informisati potrošača prilikom kupovine proizvoda pogotovo voća i povrća da li su oni zdravi, da li sadrže pesticide kao i o deklaracijama i o roku trajanja tih proizvoda,jer se ne preporučuje potrošačima kupovati proizvode i samim tim ne smiju se kupovati proizvodi kojima je istekao rok trajanjaShodno tome kod informiranja potrošača neophodno je pridržavati se osnovnih načela i ostvariti principe transparentnosti informacijama o opasnosti koja može prouzrokvati trovanje brojnim pesticidima o hrani kao i nutritivnim zdravstvenim vrijednostima te hrane.U Hrvatskoj kao i u Evropskoj Uniji još uvijek nije obaveza deklarisati nutritivne činjenice o prehrambenom proizvodu.U Sjedinjenim Američkim državama je to regulisano brojnim propisima..Potrošača jeste potrebno prije svega informirati o preporučenom obroku koji treba unijeti u organizam,kao i hemijskom sastavu i količini pojedinih konstituenata u proizvodu kao što su proteini,ugljikohidrati,masnoće kao i o sastavu pojedinih mikrokunstiutenata.U Americi Američki način deklarisanja proizvoda postavljen je na principu da potrošač počinje biti zainteresovan koliko nutrijenata treba unijeti dnevno tako da je deklarisanje ujedno dokument edukacije potrošača o načinu konzumiranja proizvoda.Iz te deklaracije se obično vidi i koji iznos dnevnih potreba preporučuje količina deklarisanog proizvoda.Ukoliko se deklarira nutritivni sastav proizvoda tada on mora biti neprekidno provjeravan i dokazivan odgovarajućim procesom monitoringa proizvodnje.

                    Od čega se voće i povrće sastoji

Voće i povrće bogato je sirovim biljnim vlaknima,antioksidansima a često i tvarima koje imaju mikrocidno djelovanje.Zbog toga je značajno korištenje ovih svojstava u cilju projektovanja novih proizvoda.Na toj bazi razvili su se brojni probiotici,dodaci prehrani,funkcionalna hrana kao i brojne druge slične grupe proizvoda.Količina antioksidanasa u pojedinoj vrsti voća i povrća može varirati u zavisnosti od zrelosti,načinu uzgoja,geografskom porijeklu,uvjetima skladištenja te eventualno načinu obrade te rukovanju nakon branja.

                       Voće kao prehrambena namirnica

Voće je od pamtivjeka osnovni prehrambeni artikal čovjeka.Danas ga više od pola svjetske populacije potrošača kupuje u trgovinama ili na pijacama sa obzirom da živi u nekom obliku urbanog naselja.Prvobitno je čovjek bio lovac ilisakupljač te su mu plodovi prirode bili osnovna hrana.Razvojem civilizacije došli su ratari i stočari koji su hranu počeli uzgajati ili sakupljati u prirodnom okolišu ali je voće do danas ostalo u temeljima naše prehrane.Zato se može reći da je voće danas redovna prehrambena namirnica koju konzumiraju svi potrošači.

                        Nutritivni sastav voća

Voće ljudskom organizmu odgovara kao izvor brze energije i tekućine sa elektrolitima i mineralima,jer je većina voćki po sastavu ugljikohidratna sa puno vode.Voće kao grupa namirnica zadovoljava samo manji dio energetskih potreba odrasle osobe.Od energetskih sastojaka voće sadrži samo jednostavne i složene ugljikohidrate u srazmjerno malim količinama.Općenito dominiraju jednostavni u zrelom voću od kojih su najviše zastupljeni glukoza,saharoza i fruktoza čiji se međusobni odnos razlikuje od voća do voća.Od vlakana u voću nalazi se celuloza,ligani te pektin koji mu dajželjenu strukturu a kuhanjem voća tvori veoma cijenjene gelove i želee.Pored toga,voće sadrži od 0,25 do 2 posto mineralnih tvari a u njemu su najviše zastupljeni kalij i natrij.Srazmjerno visok sadržaj kalija i natrija u voću razlog je da su ti proizvodi najčešće alkalnog karaktera te da u prehrani čine ravnotežu sa kiselinama koje nastaju metabolizmom mesa,mlijeka,ribe,brašna,kruha te ostalih namirnica.Organske kiseline i aromatične tvari zajedno sa ugljikohidratima daju voću karakterističan okus i svježinu.Bjelančevine nisu karakteritičan sastojak voća kao ni masti koje obično ne prelaze 1 posto od ukupnog sastava.Svježe voće u opčenitom prehrambenom profilu predstavlja dobar izvor vitamina C,zatim provitamina A,a nešto manje vitamina B kompleksa te vitamina K.Svježe voćke su najvažniji izvor vitamina C u prehrani te se smatra da voće daje 40 posto od ukupnog unosa vitamina C.Sadržaj vitamina C najviše ovisi o osučnčanosti i poziciji biljke u toku rasta.Važno je i vrijeme skladištenja odnosno svježina voćke,sa obziromda sa vremenom količina ovog i dugih topivih vitamina u vodi opada prirodnom razgradnjom.Voće izrazitih boja veoma je važan izvor antioksidanasa.Primjera radi,voću obojenom u žuto,crveno i zeleno tu su dominatni karotenoidi,a ljubičasto odnosno plavkasto polifenoli te stoga ima važno mjesto u prehrani sa obzirom da osim vitamina i minerala obogaćuje organizam velikim količinama zaštitinih antioksidanasa.

                                Kvaliteta voća u prometu

Da bi se održala kvaliteta voća do potrošača,ono se bere približno jednako zrelo i neoštećeno te se što prije otprema u skladište.Neko voće djelomično dozrijeva u skladištu,a punu biološku zrelost dostiže u trenutku prodaje.Voće se sortira ovisno o veličini vrsti i sorti a odbacuju se oštećeni plodovi dok se neoštećeni plodovi mogu upotrijebiti za preradu.Voće u prometu mora zadovoljavati osnovne uvjete kvalitete i mora biti zrelo,te stavlja i pakira u promet u ambalaži koja je propisana odgovarajućim pravilnicima da bi se na taj način osigurala kakvoća kao i zdravstvena ispravnost od berbe do potrošnje,te se obavezno označava deklaracijom.Skladišne temperature za većinu voća kreću se od 0 do 1 stepeni Celzijusa uz vlažnost zraka od 85 do 90 posto dok je za argume i jabuke nešto niža temperatura i to od 5 do 7 stepeni celzijusa uz nešto nižu vlažnost.Ako je u skladištu zrak suh,a temperatura povišena,voće će se osušiti,smežurati i izgubiti svježinu,samim tim neće biti hranjivo i izgubiti će kvalitet te se stoga svim potrošačima preporučuje da pažljivo obrate pažnju pri kupovini voća.

                           Procesurianje voća

Sušenje jeste jedna od najstarijih metoda prezerevacije voća,ali treba znati da suho voće sadrži daleko manje vitamina,posebno folne kiseline,vitamina C i tijamina.Konzerviranje uz dodatak šećera jeste također metoda duge povijesti a zasniva se na principu da termički obrađeno voće sa velikom količinom šećera uz dodatak kiselina i pektina daje guste voćne proizvode.Dodatkom šećera se smanjuje kvalitet vode i na taj način se inhibira mikrobiološko kvarenje.Pektin koji se dodaje u proizvode najčešće je biljnog porijekla i to najčešće iz jabuka i plodovog citrusa.također se često dodaju i limunska i tatarska kiselina.Konzerviranje toplinom također se mnogo koristi ali dolazi do gubitka termolabilnih vitamina,vitamina C i folne kiseline.Smrzavanje najviše čuva hranjivu vrijednost voća,pogotovo brzo smrzavanje na temperatura nižim od 20 stepeni Celzijusa te se može koristiti za produženje trajnosti mnogim tipovima voća.Prije smrzavanja voće se određuje blanširanjem tako da se inaktiviraju enzimi.Zamrznuti proizvod se mora pohraniti u nepropusnu ambalažu kako bi se izgjegao gubitak vode u toku skladištenja.Gubitak nutrijenata prilikom skladištenja je veoma nizak u odnosu na ostale metode obrade voća.

                                                 Prehrambena vrijednost povrća

U mom prethodnom izlaganju pisao sam o prehrambenoj vrijednosti voća,a sada je došlo vrijeme i na prehrambene vrijednosti povrća.Potrošači se sa povrćem susreću i kupuju ga svakodnevno,jer ono jeste podjednako zdravo kao i voće.Shodno tome,mogu reći da povrće obiluje brojnim vitamina i mineralima te je nužno i neophodno upotrebljivo za ljudski organizam.Uz to što je bogato vitamina i mineralima,povrće predstavlja golem izvor energije,a neke vrste povrća su i bogat izvor kalorija te mogu biti krivac za izazivanje viška kilograma.Određene spoznaje o korisnosti pojednih vrsta povrća mogu uz umjerenost jelu svakome koristiti.Povrće nije samo namirnica uključena u pravilnu prehranu nego je i trajno potrebna organizmu zbog izuzetno bogatog sadržaja vitamina,minerala i antioksidanasa koje smanjuju višak slobodnih opasnih radikala.Ali neke su vrste i bogat izvor energije koje su također prijeko potrebne ljudskom organizmu ali samo u nužnim količinama te se u njihovom slučaju savjetuje umjerenost u konzumaciji.To se prije svega odnosi na konzumente koji prehranu reduciraju bilo u smislu ukupne količine unesene energije,primljenjujući neku od dijeta za mršavljenje bilo sadržajno zbog nekih kroničnih bolesti kao što je npr šećerna bolest ili melitus.

                                       Zašto je povrće važno

Postavlja se pitanje zašto je povrće tako važno za potrošače,preporučuje se jesti raznovrsno povrće svaki dan,što više povrća u ishrani to bolje.Povrće bi predstavljati veliki dio dnevnog unosa hrane za sve potrošače i to se treba unositi najviše u toku sedmice u glavnim obrocima i međuobrocima.Današnji trendovi prehrane pokazuju da djeca kako odrastaju smanjuju unos povrća a pri tome im je krompir najomiljenije povrće.Kao što je več rečeno u prethodnom postu povrće obiluje brojnim vitamina,mineralima i biljnim vlakima poput fitonutrijenata koji pomažu tijelu da ostane zdravo.Fitonutrijenti daju tijelu snažnu zaštitu a za zdravlje najbolje bi bilo jesti povrće svaki dan.Povrće sadrži jako malo energije u odnosu na ostalu hranu,stoga ga možemo svakodnevno slobodno jesti i unaprijediti zdravlje kao i spriječiti povećanje tjelesne težine.Zbog svog specifičnog sastava povrće pomaže u zaštiti od kroničnih bolesti kao što su krvno žilne bolesti,šećerna bolest,moždani udar i neke vrste raka.Raznovrsno povrće u prehrani a ne samo mrkva i krompir može pomoći u zaštiti organizma od bolesti kao njegovom pravilnom radu na razne načine a osobito reguliše bolju probavu.Shodno tome,možemo zaključiti da povrće sadrži značajnu količinu vode,lako je probavljivo,ima malu energetsku vrijednost te je iznimno važno za zdravlje zbog biljnih vlakana koje regulišu probavu.Krompir se sa obzirom na visoki udio škroba smatra prvenstveno škrobnom hranom zbog čega je sličan žitaricama.Sadrži manje vode u odnosu na ostalo povrće,malo bjelančevina ali mu je hranjiva vrijednost zbog njegovih esencijalnih aminokiselina,kalija,željeza,vitamina B 1 kao folne kiseline.Sadrži dosta vitamina C koji se za vrijeme kuhanja i skladištenja ipak smanjuje.Iako mahunarke spadaju u povrće zbog visokog sadržaja bjelančevina možemo ih svrstati u zamjene za meso zbog čega mogu unaprijediti pravilnu prehranu i zdravlje.Osim visokog sadržaja bjelančevina odličan su izvor složenih ugljikohidrata,biljnih vlakana,vitamina B skupine te raznih minerala poputželjeza magnezija,fosfora i cinka.

                           Zašto je povrće važno u prehrani djece

Sljedeće pitanje jeste koliko je povrće važno u prehrani djece.Preporučeni broj dnevnih serviranja ovisi o dobi te o tjelesnoj aktivnosti kao i zdravstvenom stanju.Treba imati na umu da se za djecu ne mora uvijek pripremati svježe povrće a smrznuto konzervirano i suho povrće također je hranjivo.Međutim onda kada se odabere konzervirano povrće treba provjeriti popis spisaka sastojaka na deklaraciji i odabrati ono sa smanjenim udjelom ili bez dodate soli,bez dodatih masnoća te voditi računa o dodacima i aditivima.Zbog toga je bolji izbor smrznuto ili suho povrće koje je gotovo neprocesuirano i sadrži gotovo jednake količine hranjive tvari poput svježeg povrća.Pokazalo se da su neke vrste ukiselnjenog,fermentiranog ili usoljenog povrća povezane sa povećanim rizikom za razboj nekih vrsta raka,pa se preporučuje smanjiti ove namirnice u prehrani što je više moguće.Dobar izbor jeste svakako svježe povrće kao i smrznuto.Smrznuto povrće jeste jednako vrijedno kao i svježe povrće iako je smrznuto ono ne sadrži nikakve dodatke.Također se savjetuje izbjegavanje prženja povrća poput prženja krompira i konzumiranja čipsa jer to pradstavlja dodatni izvor energije i soli u prehrani a ako je industrijski proizveden čips onda i dodataka i konzervanasa kao što je sumporni dioksid koji može izazvati alergijske reakcije i smanjiti imunitetnu otpornost organizma.

                     Hranidbena i ljekovita vrijednost povrća

Povrće sadrži sve navedene skupine hranjivih tvari u različitim količinama,u ovisnosti o jestivom biljnom organu i vrsti povrća.Sastav hranjivih tvari povrća ovisan je o genotipu kao što su kultivar sorta itd.Uvjeti kao i tehnologija uzgoja povrća znatno utiču na količine pojedinih hranjivih tvari.Količine hranjivih tvari variraju o starosti odnosno stupnju zrelosti jestivog dijela povrća.Sastav hranjivih tvari mijenja se tokom skladištenja u ovisnosti o uvjetima čuvanja.Metode konzerviranja kao i načini pripreme jela također manje ili više mijenjaju sastav pojednih hranjivih tvari povrća.Najzastupljeniji sastojak povrća jeste voda.Povrće sadrži 10 do 95 posto vode pa i više ovisno o vrsti.Samo suho,fiziološki zrelo sjeme mahunarki sadrži manje vode 10 do 12 posto a više ugljikohidrata i bjelančevina.Pored vode imamo i suhu tvar.Suhu tvar povrća čine svi sastojci osim vode.Obratno od vode suhe tvari u svježem dijelu jestivog povrća ima manje od 5 posto pa do gotovo 90 posto.Osnovni sastojci suhe tvari povrća makrokonstituenti su ugljikohidrati a u manjoj količini bjelsnčevine i masti.Poslije vode najzastupljeniji u povrću su i ugljikohidrati.Ukupna količina ugljikohidrata varira od 1do 2 posto a na svježu tvar više od 50 posto.Stanične membrane su sastavljene najvećim dijelom od polisaharida celuloze a sadrže i homocelulozu i pektinske tvari.Celuloza je netopljiva i neprobavljiva,energetski gledano ona je nekorisni ugljikohidrat.Ipak celuloza jeste važan sastojak svakog obroka.Daje mu voluminoznost,pozitivno djeluje na peristalistčnost probavnih organa,veže i iz tijela iznosi neke škodljive tvari.Biljna vlakna imaju sve veći značaj u zdravoj prehrani čovjeka.Nakon ugljikohidrata imamo i bjelančevine.Količina bjelančevina u svježem jestivom dijelu povrća varira od 1 posto ili manje do preko 20 posto a nalazi se u citoplazmi biljnih stanica.Iako po količini bjelančevina većina povrća nema značaj za prehranu ljudi ipak nije zanemariv njen aminkislinski sastav.Bjelančevine iz povrća dopunjuju dnevne potrebe nekih esencijalnih aminokiselina.Lipidi ili masti također su u citoplazmi stanice.U jestivim dijelovima povrća ima ih manje od 1 posto jestive tvari.Povrće sa izuzetkom mahunarki jeste beznačajan izvor lipida.

                                           Mineralne tvari i vitamini u povrću

Povrće predstavlja značajan izvor minerala u tijelu čovjeka.Ukupne i pojedinačne količine pojedinih minerala variraju u ovisnosti o uvjetima uzgoja.Gnojidba također može dominantno utjecati na količinu minerala u biljnom tkivu.Najviše su zastupljeni minerali iz skupine makrohranjiva spojevi kalija,kalcija,magnezija,dušika,sumpora itd a zatim mikrohranjive tvari željezo,mangan,cink,bakar itd.U nekim jestivim tvarima povrća ima i preko 300 mg na 100 grama svježe tvari.Povrće također sadrži i vitamina u različitim količinama u zavisnosti o vrsti,kultivaru,tehnologiji kao i uvjetima uzgoja.Povrće spada i u najvažnije izvore provitamina.Lisnato povrće sadrži oko 9 mg,a mrkva više od 13 mg karotena na 100 grama svježe tvari.Vitamini B skupine nisu značajnije zastupljeni u povrću sa izuzetkom vrsta iz porodice Fabaccae.Vitamina C odnosno vitamina apsorbinske kiseline ima u svim vrstama povrća a posebno u zelenim biljnim dijelovima i nekim njegovim plodovima.U plodovima paprike tehnološka zrelost dostiže i preko 200 mg na 100 grama svježe tvari.Mlađi biljni dijelovi sadrže više vitamina C od starijih i zrelijih.C vitamin se gubi skladištenjem a još više termičkom obradom u pripremi jela.Povrće također sadrži i druge vitamine u manjoj ili većoj mjeri kao što su vitamin D,vitamin E,vitamin,K i vitamin P.Povrće također sadrži i organske kiseline,u ovisnosti od vrste,povrće sadrži različite količine i vrste organskih kiselina.O njihovoj količini ovisna je i PH reakcija povrća.Povrće je uglavnom kisele reakcije a u njemu se najčešće nalaze limunska i jabučna kiselina.Značaj kiselina u prehrani čovjeka jeste što tijelu daju osvježavajući ukus.Povrće sadrži i brojne druge tvari iz različitih hemijskih ili funkcionalnih spojeva.Tu spadaju enzimi,pigmenti,tvari arome itd.Uz minerale i vitamine u različitom povrću postoje i tvari za koje je znano da imaju ili im se pripisuju ljekovita svojstva.

                       Uticaj prerade hrane na sastav voća i povrća

Hrana koju potrošači svakodnevno konzumiraju sadrži specifične hemijske sastojke koje utiču na sastav voća i povrća.Hemijske sastojke koje sadrži voće i povrća moguće je uvjetno svrstati u nekoliko skupina a to su

Prehrambene tvari

Prehrambeni aditivi

Prirodni toksini

Hemijski kontaminanti

Hemijski spojevi koji nastaju tokom prerade i pripreme namirnica

Svi ovi navedeni sastojci su značajni u menadžmentu upravljanja proizvodnjom voća i povrća i njihovih prerađevina,a neki od njih su također značajni i u pogledu informiranja potrošača.

                      Koliko je zdravo voće i povrće koje potrošači konzumiraju

Kao što je navedeno u  mojim prethodnim izlaganjima prirodna hrana odnosno voće i povrće koje potrošači konzumiraju u svakodnevnoj prehrani sadrži vitamine,minerale i satojke koji se razvijaju ljudskim putem zbog čegasu višestruko korisni za ljudsko zdravlje i organizam.Ali postavlja se pitanje da li je zdravo voće i povrće koje domaći potrošači kupuju na pijacama,trgovina ili tržnim centrima te da li je ono zdravo,da li sadrži pesticide i ostale nezdrave tvari.snovni rizici i ono što postoji kao strah kod potrošača kada konzumiraju voće i povrće jeste da ne unose toksične materije u formi ostataka,pesticida,hemikalija ali i ekoloških kontaminanata,to je opravdan strah i bojaznost svih potrošača kada je u pitanju voće i povrće.Zato kada je u pitanju konzumacija ovih namirnica potrošačima se preporučuje organska hrana koja ako su u mogućnosti uzgajaju u svojim domaćim baštama,poljima i plastenicima.Druga preporuka potrošačima jeste da se ne konzumira hrana koja sadrži hemikalije.Međutim kako potrošači ipak voće i povrće kupuju od nepoznatih proizvođača trebaju imati na umu da moraju konzumirati sezonsko voće i povrće koje je lokalno proizvedeno a nikako uvozno.Samim tim osnovna je preporuka svim potrošačima da moraju biti oprezni,provjeravati porijeklo,birati ako je moguće vlastitu proizvodnju,ali ako već konzumiramo voće i povrće od nepoznatih proizvođača treba dobro isprati te aktivne supstance koje unosimo u organizam,one uništavaju probavu i shodno tome potrošačima mogu nanijeti više štete nego koristi.Treba konstatovati i to da proizvodja i potrošnja voća i povrća u Bosni i Hercegovini nije mogla da zadovolji potrebe podignutih kapaciteta pa se voće i povrće obezbijeđivalo kupovinom sa drugih područja Jugoslavije a najviše iz Srbije i Makedonije.Danas potrošači konzumiraju dosta uvoznog voća tokom cijele godine kao što su narandže,banane,jabuke,kruške itd,svo to navedeno voće ima svoje zdrave i hranjive vrijednosti.


Potrošači  voće i povrće najčešće kupuju na pijacama gdje oni smtaraju da je najzdravije,ipak je od svog voća najzdravija narandža koja sadrži dosta Vitamina C u sebi što je i naučno dokazano.


               

                                      Uputa potrošačima o označavanju svježeg voća i povrća

Onda kada se voće i povrće prodaje u nazapakovanom obliku obavezno moraju biti naznačeni podaci na voću i povrću,moraju biti čitljivi i na vidljivom mjestu da svi mogu pročitati.Proizvodi se ne smiju nuditi na prodaju pod uvjetom da trgovac malo istakne dodatne i čitljive vrijednosti podataka o zemlji porijekla ili prema potrebi klase,sorte ili trgovačkog tipa na taj način da obmanjuje potrošača.Ako se voće i povrće prodaje u zapakovanom obliku podaci moraju biti naznačeni jasni ili vidljivi na jednoj strani pakiranja a i naljepnici koja je sastavni dio pakiranja i koja je na njega pričvršćena.Tako se u slučaju voća i povrća primjenjuju opći tržišni standardi koje trebaju dati informacije o nazivu voća ili povrća,zatim nazivu i održivosti onog ko ga pakira ili otprema robu i puni nazive zemalja porijekla.Također agrumi,breskve,jabuke,nektarine,groždže ili banane podliježu posebnom tržišnom standardu.Za primjer ćemo uzeti Jabuku,sve što moramo imati na umu pri kupovini jabuke.Prilikom kupovine jabuke moraju se navesti sljedeće informacije o njoj a to su

Naziv i fizička adresa onog ko pakira robu

Naziv vrste jabuke ako sadržaj nije vidljiv iznutra

Klasa 

Veličina

Službeni kontrolni žig 

Neto količina


Pakiranja neto mase 5 kg ili manje koja sadrži mješavinu različitih vrsta voća ili povrća mogu se staviti na tržište pod uvjetom da su proizvodi ujednačene kvalitete te da je svaki proizvod usklađen sa općim ili posebnim tržišnim standardima,da je pakiranje označeno tržišnim propisima i da mješavina nije takva da dovede potrošača u zabludu.Stoga potrošačima se savjetuje da prilikom kupovine voća i povrća obavezno paze i na cijene i rok trajanja jer ako je rok trajanja istekao uzaludno je i kupovati takvo voće.Naravno ovo se ne odnosi samo na voće i povrće nego i na sve ostale namirnice.Staro voće i povrće koje dugo stoji je veoma teško za probavu i samim tim nije hranjivo za naše potrošače,pa se stoga svim potrošačima savjetuju da budu na oprezu i paze šta uzimaju. 

                                               Zaključak

Na kraju mog današnjeg izlaganja došlo smo do zaključka zašto potrošači konzumiraju voće i povrće,kakva je zapravo uloga voća i povrća u ljudskom organizmu zašto je ono toliko zdravo i da li može pomoći pri prevenciji raznih bolesti.U današnju ishranu  i u međuobroke bolje je ubaciti voće nego bilo koje druge namirnice a pogotovo one nezdrave a pitate li se i zašto,na kraju izlaganja dati ću vam odgovor na to pitanje.Iz sljedećih razloga taj odgovor je jasan.Savremena proizvodnja i prerada nudi tržištu mnoge namirnice koje sa nutritivnog i zdravstvenog gledišta nisu baš najbolje.Sve se više konzumira rafinisana i instant hrana iz koje su odstranjeni važni zdravi sastojci kao što su vitamini,biljna vlakna,minerali itd.Konzumiranje rafinisane hrane i sve veća upotreba masti i hrane sa malo biljnih vlakana jeste najveći razlog nastajanja bolesti savremene civilizacije.Zbog toga se savjetuje veća potrošnja svježeg voća i povrća proizvedenog prvenstveno organskim putem ili prema načelima integralne proizvodnje.Sve je očiglednija veza između ishrane i zdravlja, a brojna istraživanja pokazuju izuzetnu vezu između zdravlja i konzumiranja svježeg voća i povrća.Nutritivna svojstva voća i povrća bazirana su na njihovom hemijskom sastavu gdje najvažniju ulogu imaju voda,ugljikohidrati,sirova biljna vlakna i fitokemikalije.Postoji više činjenica koje ukazuju da se voće i povrće može svrstati u dijetetske proizvode i funkcionalnu hranu.Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost izuzimajući neke vrste i sušeno voće.Sa druge strane svježe voće i povrće ima visok sadržaj vode izuzimajući orašasto i sušeno voće.Voće i povrće je bogato ugljikohidratima raznovrsne strukture počev od jednostavnih šećera kao što su glukoza i fruktoza pa sve do kompleksnih ugljikohidrata celuloze,hemiceloloze,inulina i drugih.Ugljikohidrati su značajan izvor energije u dijetetskoj prehrani jer zbog konzistencije voća sporije se resorbuju u probavnom traktu a posebno u odnosu na većinu slatkih industrijskih dobijenih prehrambenih proizvoda.U voću i povrću je sadržan relativno manji broj proteina i lipida odnosno masti izuzimajući orašasto voće,krompir i leguminoze.Zato se svježe voće i povrće smatra ugljikohidtratnom hranom.Ugljikohidrati su osnovni izvor energije a ugljikohidrati iz voća i povrća imaju i druge biološke uloge.Mnogi od njih imaju zaštićene i regulacijske funkcije u ljudskom organizmu posebno kada su u formama heterosaharida i kompleksnih spojeva.Fitokemikalije u voću i povrću su produkti mehanizma biljaka a imaju veoma važnu ulogu u ljudskoj prehrani sa obzirom da ostvaruju funkcije zaštite organizma kao i jačanja imuniteta.Fitokemikalije služe i kao komponente funkcionalne hrane koja ima  povoljan učinak na ljudsko zdravlje.Pojedine fitokemikalije se koriste kao komponente za proizvodnju dodataka prehrani.Nesumnjivo najednostavniji i najeftiniji a efikasan oblik njihovog unosa u organizam jeste konzumacija svježeg voća i povrća.Postavlja se pitanje koliko  potrošači treba da konzumiraju voća i povrća dnevno i koliko je ono zdravo za njihov organizam.Postoje razni odgovori na ova pitanja.Prema Preporukama Svjetske Zdravstvene Organizacije treba konzumirati minimalno 400 grama voća  na dan.Međutim ima i drugačijih mišljenja od toga.Sa obzirom da su to preporuke Svjetske Zdravstvene Organizacije kontrakst od toga mišljenja jeste da to u svakodnevnom životu otežava prepoznavanje preporučene količine pa su savremene preporuke postavljene na principu porcije.Tako porcija za voće iznosi onoliko koliko možemo obuhatiti cijelom šakom a preporučuje se od pet do deset takvih porcija na dan.Za razliku od voća kada govorimo o povrću za povrće nema nikakvih posebnih preporuka niti postoje određena ograničenja u pogledu poštivanja principa unosa hrane koje sadrže preporučene količine lipida i proteina.Zbog  svih ovih navedenih činjenica konzumiranje voća i povrća ima nezamljenjivu funkciju u ljudskom organizmu.Visok dnevni unos voća i povrća veoma značajno doprinosi našem zdravlju i pojačava našu energiju i metabolizam.Dok naime sa druge strane nizak dnevni unos voća i povrća predstavlja 10 faktora najvećih rizika globalne smrtnosti.Procjenjuje se da širom svijeta nizak unos voća i povrća uzrokuje veliki broj slučajeva gastrointestinalnog raka,ishemijske bolesti srca kao i moždanog udara.Zbog toga sve novije preporuke o dijetama,prehrani i prevenciji kroničnih bolesti preporučuju konzumiranje najmanje 400 grama voća i povrća na dan za prevenciju kroničnih bolesti poput srčane bolesti,zatim raka dijabeta i pretilosti.Na kraju mog izlaganja došli smo do sljedećeg zaključka. Voće i povrće jeste neizostavni svakodnevni dio naše prehrane i konzumiraju ga svi potrošači od djece do starijih osoba,voće i povrće sadrže vitamin C i zdravi su prilikom liječenja mnogih bolesti kao i prevenciji u borbi protiv nekih oblika raka,svim potrošačima se svakodnevno preporučuje da ga jedu i kupuju,međutim sa obzirom na današnju krizu i poskupljenja koja su nas zadesila ipak se trebaju maksimalno pridržavati,čuvati svoje novčanike i štedjeti jer uzaludna potrošnja je nešto najgore.Nadam se da ste saznali dosta toga korisnog o voću i povrću u mom današnjem blogu što će vam svakako služiti u budućnosti.

Comments

Popular posts from this blog

Mladi potrošači i njihova potrošnja sa aspekta kulture življenja

Alkoholizam kao problem današnjeg društva-smrtnosne posljedice alkohola za potrošače

Riješavanje sporova između trgovaca i potrošača, koji su osnovne 4 metode za njihovo riješavanje